

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Većinski vlasnik Majkrosofta


Osnovni podaci: Rođen je 28. oktobra 1955. u Sijetlu, Vašington. Otac Vilijam Henri Gejts Drugi partner je u uspešnoj advokatskoj firmi, majka Meri Gejts bila je učiteljica i humanitarni aktivista (umrla je 1994). Vilijam Treći, poznatiji kao Bil, ima i dve sestre, godinu dana stariju Kirsti i devet godina mlađu Libi. Porodica Gejts spada među najstarije i najpoznatije u Sijetlu. Bilov pradeda bio je gradonačelnik, a deda potpredsednik nacionalne banke. Prvog januara 1994. Bil se oženio Melindom Frenč Gejts, svojom saradnicom iz marketing službe Majkrosofta. Imaju dvoje dece, Dženifer Ketrin Gejts (5) i Rori Džon Gejtsa (2).
Školovanje: Mali Bili bio je izuzetno inteligentno dete, sa naročitim smislom za matematiku. Zbog toga su ga roditelji u 13. godini upisali u prestižnu privatnu školu Lejksajd. Tamo upoznaje Pola Alena i prvi put se sreće sa računarom, vlasništvom Dženeral elektrika, koji su učenici mogli povremeno da koriste. Bil, Alen i još nekoliko drugara osnivaju hakersku grupu Lejksajd programeri, beže sa časova, batale domaće zadatke, ali zato provode sve moguće vreme na računaru, čak bivaju unajmljeni da ga čiste od „bagova“. Provlači se nekako kroz školu i upisuje prava na Harvardu 1973. godine.
Sudbina: Pol Alen saznaje decembra 1974. iz novina za postojanje računara „altar“, prvog mikroračunara u Americi. Obaveštava Gejtsa i njih dvojica dolaze do zaključka da su toj spravi neophodni programi. Javljaju se kompaniji nudeći usluge, tačnije programski jezik bejzik za koji su tvrdili da može da komanduje računarom. Radilo se o čistom blefu, budući da jezik nije postojao, ali firma naseda i poziva ih da ga demonstriraju. Gejts na brzinu piše bejzik, a Alen simulira „altar“ računar (koji su videli samo na slici) pomoću fakultetskog kompjutera PDP-11. Osam nedelja kasnije Pol Alen nosi program proizvođačima „altara“, gde prvi put vidi uživo mašinu da bi je koji trenutak kasnije pustio u rad. Program radi besprekorno i njih dvojica dobijaju prvi ugovor. Gejts napušta fakultet da bi sa Polom Alenom osnovao Majkrosoft 1975. godine.
Ekspanzija: 1980. godine kompanija IBM odlučuje da napravi mikro odnosno personalni računar. Obraćaju se Majkrosoftu za operativni sistem, a Bil Gejts im savetuje da uzmu CP/M Geri Kildela, po Gejtsu najbolji koji postoji. IBM se postavlja neodlučno, prepuštajući Gejtsu da otkupi prava na korišćenje CP/M-a i preproda ga, malo prerađenog, IBM-u kao MSDOS uz pravo da ga prodaje i drugima. MSDOS postaje vodeći operativni sistem. Već 1983. Majkrosoft lansira revolucionarni softver Windows koji se avgusta 1995. pojavljuje kao kompletan operativni sistem Windows 95 (prodato milion kopija za prva četiri dana).
Problemi: Bil Gejts je potcenio značaj interneta, potpuno ga ignorišući u prvoj verziji Windowsa 95. Uvidevši grešku, ubrzo proglašava internet za osnovnu preokupaciju kompanije, kupuje popularni veb brauzer „Mozaik“ i prekrštava ga u Internet eksplorer. Njegovo beskrupulozno ponašanje prema konkurentima navlači mu tužbu za monopolističko ponašanje iza koje je stalo 19 saveznih država SAD. Kao osnov za tužbu poslužila je odluka Majkrosofta da Internet eksplorer deli džabe svima koji kupe Windows operativni sistem, što je uništilo konkurentsku firmu Netskejp. Savezni sudija Tomas Penfild Džekson donosi juna 2000. godine odluku da Majkrosoft mora da se pocepa na dve kompanije, ali nakon Gejtsovog upornog lobiranja odluka biva poništena godinu dana kasnije i sada predstoji nova arbitraža.
Po čemu je poznat: Kao većinski vlasnik, predsednik i glavni softverski arhitekta Majkrosofta Bil Gejts je najbogatiji čovek na svetu sa 46.547.031.069 dolara na dan 7. avgusta 2001. Ako ovu sumu podelimo sa vremenom proteklim od osnivanja Majkrosofta 1975. godine, ispada da je Gejts tokom 26 godina zarađivao 60 dolara u sekundi.
Filantrop: Sa suprugom je osnovao fondaciju Bil i Melinda Gejts koja ima za cilj da unapredi globalno zdravstvo i školstvo. U projekat su do sada uložili više do 2,5 milijarde dolara.
Umeo je da kaže: „Ako ne možeš da napraviš nešto što lepo radi, neka bar izgleda lepo“.
E–mail: [email protected]


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve