

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Šesti poljoprivredni forum "Hrana za Evropu", sa temom "Bezbednost hrane", okupio je predstavnike javnog i privatnog sektora u Vršcu
U Vršcu je 4. i 5. novembra održan šesti po redu poljoprivredni forum „Hrana za Evropu“, u organizaciji Ekonomskog instituta i Društva agrarnih ekonomista Srbije, uz učešće predstavnika vlade i resornih službi, naučne zajednice, poljoprivrednih i prehrambenih kompanija. Jedan od osnovnih zaključaka foruma bio je da je za dalji razvoj domaće poljoprivrede i njen nastup na tržištu EU izuzetno važno da se uspostavi njena vertikalna integracija, ali i da se što pre uvedu potrebni standardi u poljoprivredu.
Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakao je značaj rada na povećanju skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, kao i usmerenosti agrarnih mera i alata prvenstveno na sektore u kojima Srbija može biti konkurentna. Kao jedan od mehanizama za unapređenje kvaliteta i konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu naveo je uvođenje oznake kvaliteta za proizvode koji su višeg kvaliteta i od domaćih sirovina. Ministar je ujedno najavio da će u sledećoj godini sredstva iz IPARD fondova biti dostupna za korišćenje, i podsetio da je Srbiji iz tog programa EU za period od sedam godina, počev od 2014, namenjeno 175 miliona evra. On je dodao i da nema izvoza hrane u Evropu ako ona nije u skladu sa bezbednosnim kriterijumima EU, a da najveću perspektivu za izvoz imaju voće, povrće, goveđe meso i prerađevine, kao i ribarski proizvodi. „Sledeće godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima, ulagaće se i u kapacitete za skladištenje, kao i u konkurentnost domaćeg agrara, koja je sada slaba“, zaključio je Nedimović.
Goran Borčak, komercijalni direktor kompanije Victoria Logistic, članice Victoria Group, na panelu „Srpska agroprivreda viđena očima menadžera“ izjavio je da je za podizanje konkurentnosti domaćeg agrosektora i povećanje poljoprivredno-prehrambenog izvoza ključno povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije i uspostavljanje sistema kvaliteta. „Da bi se dostigla konkurentnost, neophodna je vertikalna integracija od primarnih proizvođača do prerađivača. Tek ako postoji povezanost u svakoj tački od primarne do finalne proizvodnje, može se izvući maksimum“, rekao je Borčak. „Važnost uvođenja standarda prva je prepoznala prerađivačka industrija, ali sada su u fokusu standardizacija i upravljanje kvalitetom u primarnom sektoru, pošto praćenje kvaliteta proizvoda zapravo počinje još na njivi. Victoria Logistic prati aktuelne trendove u standardizaciji i zahteve tržišta, tako da u proces sertifikacije uključujemo sve veći broj naših partnera od kojih otkupljujemo soju i suncokret. Kroz dugoročna partnerstva i planiranje poljoprivredni proizvođač može da računa na siguran plasman, a prerađivač na stabilnost u isporuci sirovina odgovarajućeg kvaliteta“, dodao je Goran Borčak.
On je istakao i da je proizvodnja uljarica u Srbiji na nivou evropskih standarda i da je ovogodišnji rod suncokreta, soje i uljane repice 1,2 miliona tona, što je izuzetan rod. „Poseban problem je što mali proizvođači u Srbiji nisu organizovani i skoro da i ne postoje esnafska udruženja. Najteže je proizvoditi ako se ne zna kome će se ta roba plasirati. Proizvodnja za poznatog kupca i ciljano tržište proizvođačima obezbeđuje dugoročnu kalkulaciju i mogućnost da planiraju investicije“, rekao je Borčak.
„Agroprivredu smo prepoznali kao jednu od ključnih oblasti reindustrijalizacije Srbije. Zbog toga smo pre šest godina počeli sa organizacijom foruma ‘Hrana za Evropu’, sa željom da afirmišemo stav da se razvoj mora bazirati na nacionalnoj strategiji. Bili smo i ostali pri stavu da vrednost agroprivredne proizvodnje, u periodu od 10 do 20 godina, može biti na nivou sadašnjeg bruto domaćeg proizvoda“, izjavio je ispred organizatora Dragan Šagovnović, generalni direktor Ekonomskog instituta.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve