

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Šesti poljoprivredni forum "Hrana za Evropu", sa temom "Bezbednost hrane", okupio je predstavnike javnog i privatnog sektora u Vršcu
U Vršcu je 4. i 5. novembra održan šesti po redu poljoprivredni forum „Hrana za Evropu“, u organizaciji Ekonomskog instituta i Društva agrarnih ekonomista Srbije, uz učešće predstavnika vlade i resornih službi, naučne zajednice, poljoprivrednih i prehrambenih kompanija. Jedan od osnovnih zaključaka foruma bio je da je za dalji razvoj domaće poljoprivrede i njen nastup na tržištu EU izuzetno važno da se uspostavi njena vertikalna integracija, ali i da se što pre uvedu potrebni standardi u poljoprivredu.
Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakao je značaj rada na povećanju skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, kao i usmerenosti agrarnih mera i alata prvenstveno na sektore u kojima Srbija može biti konkurentna. Kao jedan od mehanizama za unapređenje kvaliteta i konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu naveo je uvođenje oznake kvaliteta za proizvode koji su višeg kvaliteta i od domaćih sirovina. Ministar je ujedno najavio da će u sledećoj godini sredstva iz IPARD fondova biti dostupna za korišćenje, i podsetio da je Srbiji iz tog programa EU za period od sedam godina, počev od 2014, namenjeno 175 miliona evra. On je dodao i da nema izvoza hrane u Evropu ako ona nije u skladu sa bezbednosnim kriterijumima EU, a da najveću perspektivu za izvoz imaju voće, povrće, goveđe meso i prerađevine, kao i ribarski proizvodi. „Sledeće godine, u skladu sa raspoloživim sredstvima, ulagaće se i u kapacitete za skladištenje, kao i u konkurentnost domaćeg agrara, koja je sada slaba“, zaključio je Nedimović.
Goran Borčak, komercijalni direktor kompanije Victoria Logistic, članice Victoria Group, na panelu „Srpska agroprivreda viđena očima menadžera“ izjavio je da je za podizanje konkurentnosti domaćeg agrosektora i povećanje poljoprivredno-prehrambenog izvoza ključno povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije i uspostavljanje sistema kvaliteta. „Da bi se dostigla konkurentnost, neophodna je vertikalna integracija od primarnih proizvođača do prerađivača. Tek ako postoji povezanost u svakoj tački od primarne do finalne proizvodnje, može se izvući maksimum“, rekao je Borčak. „Važnost uvođenja standarda prva je prepoznala prerađivačka industrija, ali sada su u fokusu standardizacija i upravljanje kvalitetom u primarnom sektoru, pošto praćenje kvaliteta proizvoda zapravo počinje još na njivi. Victoria Logistic prati aktuelne trendove u standardizaciji i zahteve tržišta, tako da u proces sertifikacije uključujemo sve veći broj naših partnera od kojih otkupljujemo soju i suncokret. Kroz dugoročna partnerstva i planiranje poljoprivredni proizvođač može da računa na siguran plasman, a prerađivač na stabilnost u isporuci sirovina odgovarajućeg kvaliteta“, dodao je Goran Borčak.
On je istakao i da je proizvodnja uljarica u Srbiji na nivou evropskih standarda i da je ovogodišnji rod suncokreta, soje i uljane repice 1,2 miliona tona, što je izuzetan rod. „Poseban problem je što mali proizvođači u Srbiji nisu organizovani i skoro da i ne postoje esnafska udruženja. Najteže je proizvoditi ako se ne zna kome će se ta roba plasirati. Proizvodnja za poznatog kupca i ciljano tržište proizvođačima obezbeđuje dugoročnu kalkulaciju i mogućnost da planiraju investicije“, rekao je Borčak.
„Agroprivredu smo prepoznali kao jednu od ključnih oblasti reindustrijalizacije Srbije. Zbog toga smo pre šest godina počeli sa organizacijom foruma ‘Hrana za Evropu’, sa željom da afirmišemo stav da se razvoj mora bazirati na nacionalnoj strategiji. Bili smo i ostali pri stavu da vrednost agroprivredne proizvodnje, u periodu od 10 do 20 godina, može biti na nivou sadašnjeg bruto domaćeg proizvoda“, izjavio je ispred organizatora Dragan Šagovnović, generalni direktor Ekonomskog instituta.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve