

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Više Beograđana protivi se raznim projektima SNS-a nego što ih podržava. Posebno rđavo građani misle o Šapiću, pokazuje istraživanje NSPM koje ekskluzivno objavljuje „Vreme“
Skoro polovina Beograđana (47,1 odsto) misli da cela Vlada Srbije treba da podnese ostavku zbog pogibije pod nadstrešnicom. Tome se protivi 40,6 odsto Beograđana, dok ostali nemaju jasan stav.
To pokazuje istraživanje Nove srpske političke misli o kojem Đorđe Vukadinović ekskluzivno piše za novi broj „Vremena“ koji će na kioske stići u četvrtak (12. decembar).
Čak 49,1 odsto ljudi u prestonici misli da se Srbija načelno „kreće u lošem pravcu“ dok suprotno kaže 34,6 odsto.
Još je ubedljivije protivljenje rušenju Starog savskog mosta (54,3 odsto, za samo 24,6). Više se ljudi protivi održavanju Ekspa (41,4) nego što ga podržava (34,8).
Vučićev rejting manje pada, ali pada
Posebno je rđav stav građana o gradonačelniku Aleksandru Šapiću čijim je radom nezadovoljna polovina ljudi, dok je zadovoljno 23,8 odsto.
„Nije da Vučić u Beogradu nema publike za svoja politička snoviđenja i graditeljske fantazmagorije. Ima i te kako. Ali se ta publika ipak iz godine u godinu smanjuje i proređuje“, piše Vukadinović u tom tekstu.
„S tim što je, kao što se iz priloženih rezultata vidi, to smanjenje podrške vidljivije kod konkretnih tema i projekata nego na samom Vučićevom i SNS-ovom rejtingu.“
Ceo tekst Đorđa Vukadinovića o istraživanju NSPM čitajte u novom „Vremenu“ od četvrtka (12. decembar). Ili se pretplatite na štampano ili digitalno izdanje


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve