

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Povezujući jednu od najmračnijih stranica ljudske istorije sa tehnološkom revolucijom današnjice, papa Lav XIV upozorava da se svet nalazi pred novom moralnom raskrsnicom. Ključno pitanje nije šta veštačka inteligencija može da uradi, već ko njome upravlja i u čijem interesu


Ako vas je zbunila reč iz naslova, u pravu ste, takva reč ne postoji. Ali bi mogla da se uspostavi kao četvrti oblik odnosa prema religiji, pored vernika, ateista i agnostika. To bi bili ljudi koji na religiozan način doživljavaju računare i ono što nam oni omogućavaju, na prvom mestu veštačku inteligenciju.
Upravo na takve nas je upozorio papa Lav XIV u ponedeljak 25. maja u svojoj enciklici o veštačkoj inteligenciji, takoreći “obavezujućem uputstvu” za sveštenstvo i vernike.
Veštačku inteligenciju moramo razoružati, poručio je papa upozoravajući da nas ona trenutno vodi ka “digitalnom ropstvu”. Reči su jake, kako je i sam priznao, ali su namerno izabrane. Jer trenutak, kaže papa, traži reči koje mogu da privuku pažnju. Enciklika mora da bude optimizovana za internet pretraživače, reklo bi se.
Njegova enciklika Magnifica Humanitas bavi se veštačkom inteligencijom, ali i jednim od najmračnijih istorijskih nasleđa, ropstvom. Papa je u ime Katoličke crkve zatražio oproštaj zbog patnji, poniženja i eksploatacije koje su trpeli milioni ljudi. Tu istorijsku temu povezao je sa današnjim digitalnim dobom. Upozorio je da se čovečanstvo ponovo nalazi pred moralnom raskrsnicom: da li ćemo novu tehnologiju koristiti za oslobađanje čoveka ili za stvaranje novih oblika zavisnosti, kontrole i nejednakosti.
To je možda najvažniji deo ove poruke. Problem veštačke inteligencije nije samo u tome šta ona može da uradi. Problem je u tome ko je kontroliše, ko od nje zarađuje, ko postavlja pravila i ko plaća cenu.
Nekoliko stvari posebno se izdvaja. Prvo je ukazivanje na ljude koji upravljaju digitalnim sistemima, podacima i infrastrukturom. To više nisu države sa demokratskim mehanizmima kontrole, već malobrojne kompanije čiji rad izmiče društvenom nadzoru i proizvodi nove zavisnosti, isključenja, manipulacije i nejednakosti.
Drugo je korišćenje veštačke inteligencije u ratu. Papa poručuje da nijedan algoritam ne može rat učiniti moralno prihvatljivim. Naprotiv, smanjivanje ljudske kontrole nad oružjem može da učini sukobe bržim, hladnijim i bezličnijim. Ako se žrtve pretvore u podatke, a odbrana u predviđanje pretnji, prag za upotrebu sile postaje niži. Naročito za one koje VI već čini nesrazmerno silnijima.
Zato “razoružavanje” veštačke inteligencije ne znači odbacivanje tehnologije, već oslobađanje tehnologije od logike trke u naoružanju, profita po svaku cenu i dominacije nad čovekom. VI ne treba da bude gospodar, već alat. Ne zatvoreni sistem moći, već predmet javne rasprave, poručuje papa.
On se naročito osvrnuo na iluzije koje VI stvara, video-prikaze koji mešaju stvarnost i fantastiku na manipulativan način, upozoravajući da se to može dramatično zloupotrebiti naročito u politici.
Zato moramo raditi zajedno sa diveloperima na etičkim pitanjima VI, poručio je papa koji je već u komunikaciji sa Guglom, Majkrosoftom, ali i Antrofikom, čiji je suosnivač Kristofer Ola prisustvovao predstavljanju prve enciklike ovog pape.
Nije navedeno da li je papa Lav tokom sastavljanja enciklike koristio veštačku inteligenciju. Ovo nije cinizam. Jer ako je jeste koristio, to bi bio najbolji primer da ona može da posluži da čovečanstvu bude bolje.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve