

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama


Prema izveštajima vodećih svetskih finansijskih časopisa, Velika Britanija je u protekloj godini pretekla SAD i postala zemlja sa najvećim autsorsing tržištem na svetu. Autsorsing, odnosno delegiranje pojedinih poslovnih funkcija kompanije spoljnim firmama, poslednjih godina beleži snažan rast. Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama koje poseduju neuporedivo veća ekspertska znanja u datoj oblasti. Primera radi, jedan od najvećih ugovora u prošloj godini je onaj sklopljen između British Telecoma i Reutersa, vredan oko tri milijarde dolara, kojim Reuters poverava održavanje svojih mrežnih servisa BT-u. Zahvaljujući i ovom ugovoru, učešće evropskih kompanija na globalnom autsorsing tržištu je prošle godine iznosilo više od pedeset odsto, što je znatno više od jedne trećine tržišta, koliko su evropske kompanije „posedovale“ 2004. Uprkos milionskim ugovorima koji privlače najveću pažnju i činjenici da na strani ponude autsorsing usluga dominiraju globalne kompanije kao što su Accenture, HP i IBM, sve češća i značajnija pojava su male nezavisne firme koje uspevaju da dobiju manje ili srednje ugovore. Zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija, male autsorsing firme, pogotovo one iz IT oblasti i knjigovodstva, sada svoje usluge mogu da ponude i kompanijama koje se ne nalaze u njihovoj zemlji. Recimo, knjigovodstvena firma iz Slovačke može delimično ili u potpunosti da vodi knjige bilo koje firme iz Nemačke uz troškove koji su neuporedivo niži od onih koje bi nemačka kompanija imala da zapošljava knjigovođe u matičnoj zemlji.
Za razliku od evropskih i svetskih tendencija, u Srbiji je ova delatnost još u povoju, pa ako se izuzmu strane kompanije koje imaju svoje filijale u našoj zemlji, domaćih autsorsing kompanija skoro i da nema.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve