Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: Marija JankovićStudija “Batuta” o ekološki ugroženim područjima označila je Kosjerić kao crnu tačku. Razlog – fabrika cementa „Titan“. Kroz istoriju poslovanja, ona je na različite načina zagađivala grad i narušavala zdravlje njegovih žitelja: od prašine, preko sagorevanja petrol koksa, do ponovnog vraćanja na ugalj i trovanja štetnim isparenjima i teškim metalima
Podno Divčibara nalazi se Kosjerić, gradić koji na prošlom popisu stanovništva nije imao ni četiri hiljade ljudi, a sada može imati samo još manje. Opština je dosta veća, ona dobacuje do dvanaest hiljada, a pripada Zlatiborskom okrugu.
Tabla sa natpisom Kosjerić prvi put se može vidjeti kod sela Mrčići, te taman kad putnik pomisli da je stigao na odredište, prevari se – spuštanje niz obronke Divčibara potrajaće još dvadesetak minuta. Kosjerić je u kotlini, a to je veoma važno za nastavak priče.
Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” izradio je studiju “Unapređenja upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji”. Prema njihovim nalazima, postoji više crnih tačaka u Srbiji, odnosno lokaliteta gdje privredni subjekti kao zagađivači dovode u pitanje zdravlje ljudi koji žive u okolini. Grad Kosjerić je jedan od njih.
Iako u samom Kosjeriću postoji više fabrika koje zagađuju, a prisutni su i drugi problemi, poput privatnih ložišta zimi, studija akcenat stavlja na fabriku cementa “Titan”. To je najmlađa cementara u Srbiji, osnovana 1976. godine. Kako piše na sajtu fabrike, danas su im proizvodni kapaciteti oko 750.000 tona cementa godišnje. Prije privatizacije 2002. godine, fabrika je zapošljavala više od šest stotina radnika, dok ih je danas nešto manje od dvije stotine…
Pročitajte ceo tekst Filipa Mirilovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (13. oktobra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve

Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu

Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju

Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika

Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve