

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Deci će preko nastavnika i roditelja od 1. septembra u Dečjem kulturnom centru biti ponuđen upitnik koji je korišćen u Norveškoj nakon masovnih ubistava Andresa Brejvika
Gotovo četiri meseca od tragedije, stručnjaci Radne grupa za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih od 21. avgusta ponovo ulaze u OŠ „Vladislav Ribrnikar“, u kojoj će predstaviti plan dalje podrške nastavnicima i roditeljima đaka te škole.
Psiholog Hana Korać kaže za RTS da plan obuhvata razgovore o temama šta je to trauma, kako da ih nastavnici prepoznaju kod sebe ili kod đaka, ali takođe i kako da se vrati sigurnost u školsko okruženje.
Norveški upitnik
Članica Radne grupe je navela da će deci preko nastavnika i roditelja od 1. septembra u Dečjem kulturnom centru biti ponuđen upitnik koji je korišćen u Norveškoj nakon masovnih ubistava Andresa Brejvika.
Upitnik meri i procenjuje osetljivost i psihičku snagu deteta, a samo će roditelji dobiti povratnu informaciju da li postoji potreba da se organizuje individualni plan podrške za dete.
Koraćeva navodi da će za decu koja budu imali rezultate u zelenoj zoni značiti da im nije potrebna dodatna pomoć.
Međutim, narandžasta i crvena zona ukazuju da je potrebno da se napravi neki individualni plan pomoći, za šta je potrebna saglasnost roditelja.
„Ako se nađe u narandžastoj zoni, dete će moći da razgovara sa pedagogom i psihologom u školi ili sa nekim u stručnom savetovalištu, dok će crvena zona podrazumevati upućivanje na neke druge instance lečenja mentalnog zdravlja“, kaže Koraćeva.
Ukazuje na to da su im kolege iz Norveške skrenule pažnju da su oni zažalili što nisu odmah dali taj upitnik svojoj deci nakon tragedije 2012. godine, s obzirom na to da su vremenom počele da se pojavljuju određene promene u ponašanju.
„Ovo je neki vid preventive, kako bi se pravovremeno identifikovali potencijalni problemi pre nego što postanu vidljivi za sve“, navela je.
Upitinik će se deliti samo u školama koje su izgubile đake, koje su direktno pogođene.
Ističe da se paralelno sa tim kroz prosvetu raditi na jačanju socioemocionalne kompetencije dece, koja podrnjzumeva briga o sebi i drugima, izgrađivanje zdravog odnosa, samoregulaciju emocija i ponašanja, ali takođe i prosocijalno ponašanje, poput deljenja, ostvarivanja zdravog kontakta.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve