Bas i harmonika upali u kotliće, samo čuješ, za sve drugare i prijatelje, šajkače se pogrlile, digli ruke, Oženiću Švabicu, bogata je baba...
Koceljeva mu dođe negde na sredini puta Valjevo–Šabac, pripada Mačvanskom okrugu, pa i gravitira tom gradu. Zlatno doba u ovu varošicu stiglo kad je Veroljub Matić, sa svojom grupom građana, prešao u Srpsku naprednu stranku, Matić je postao poslanik, a Koceljeva je nekoliko puta dobila asfalt, nekoliko puta most, druge investicije, i svaki put, uz asfalt i most, dobili lično Vučića u poseti. I ostala vlast nije zaobišla Koceljevu, lično bila premijerka, takoreći svi ministri, drugi uglednici, pa i taj Šormaz, u svojstvu predsednika Lovačkog udruženja.
RAKIJA OD MUŠMULA
U takoreći jedinoj, i glavnoj, ulici, koja zatvorena za saobraćaj, red kotlića pod suncobranima “Valjevskog” i drugih piva. Napred kotlići, pozadi posada za stolovima, secka, reže i naliva. Svaka posada ima ime i prezime, ispisali se “Genijalci”, “Kraljevina Srbija”, razapela mušemu na kojoj oslikana Princeza i oslikan Princ, dalje ima “Eksplozija”, “Mali Radojica”, svi odvrnuli muziku, svi u lovačke priče, “Kiša pada ja bez kišobrana”, “Svetosavski vukovi”, prisutne “Karamišljike”, tu i “Duvaj – mešaj”, samo čuješ, Reci ti meni, čuješ, jebiga, i čuješ Zašto si me ostavila… svi u pesmi i rimi, sve do “Eliksira”, “Trećeg poluvremena”, “Tri drugara stara”, “Kumova”…
Preko puta, u parku, koji dobio behaton staze, tezge sa zimnicom, mleveni paradajz, ljute papričice, kupinovo vino, sirup od maline, džem od šipurka, kiseli krastavčići, slatko, džem od kajsija, šljive, slatko od maline, medovača, rakija od šumske jagode, suve šljive, šljivani kolačići, sveže povrće, sveže voće, još ajvara, sok od borovnice, domaći ajvar od cepkanih paprika, pinđur, kolači, blagi ajvar, još mlevenog paradajza, “Miličina zimnica” aranžirana sa dva klipa kukuruza, pa krastavci sa ljute paprike, višnjevača, orahovača, vunene čarape, šalovi, kuhinjske daske, oklagije, čekići, male bejzbol palice, domaćinstvo Vulović, iz Svileuve, pored diplome za najbolji ajvar, metulo izrezbarenu ikonu Svetog Jovana Krstitelja, dalje, još svega i koječega, liker od ruže “spasovke”, paprike punjene kupusom, još čarapa i nazuvica, čajne mešavine koje ublažavaju tegobe kod povišenog šećera, upale jajnika, nesanice, masti i holesterola, zamora i reume…
Koceljeva. Sajam zimnice.09.2022.foto:Dragan Todorovic…i Domaćica Info štanda
Još suvih šljiva, ajvara, domaće rakije, meda, tu je i najzdraviji voćni sirup, čokanji i flaše, rakija od mušmule, aleva paprika tucana, aleva paprika mlevena, vez i podmetači, “Snaja koja najbolje kuva”, “Svekrva koja najbolje kuva”, grnčarija, zemljani sudovi, nakit, vanilice i medenjaci, kokos kiflice, domaći rezanci, ukrasne kutije, saksije sa rupom, saksije bez rupe, oslikane korpice, opančići i šajkače, oslikani poslužavnici, brojanice, beli keramički konjić, bela keramička maca, zimske kape, liciderska srca, karamele i svilene bombone, cveće zimzeleno, cveće rascvetano…
Pored bine nova fontana, mlazevi vode biju uvis, pored bine i brdašce od gole zemlje, koje delimično prekriveno zelenim itisonom. Bliže bini i Info centar, tu dominira domaćica sa stilizovanom frizurom nakovrdžane kovrdže, koje su smeđe i svetle boje. Preko puta Info centra “Mesara kod Cveje”, gde na rashladnoj vitrini belo i plastično prase, i još troje manjih plastičnih prasića, od kojih jedno šareno. Dalje, po tezge, paradajz u gajbama, suva šljiva u korpama, čili papričice u teglici, ukrasne bundeve, slatko, med, rakija “Orman” i rakija “Vizantija”, suve šljive sušene na suncu i u plasteniku, venci belog luka, venci ljute paprike, sirup od zove, džem od šipurka napravljen sa dušom, sir sa razni dodaci i začini, kobasica, ekstra kobasica, kobasica od mangulice, kranjska kobasica, rolovana slanina, gronik, sudžuk, čvarci, buđola, pred sve to, na početku parka parkirana “škoda” “super”, crna pa sjajna, registracija KC-00-OO, u kojoj se voza narodni poslanik i predsednik Skupštine opštine Koceljeva, gospodin Veroljub Matić.
Desno od parkirane mašine KC-00-OO, zelena VIP šatra, sa karirani stolnjaci i salonske stolice, do nje još jedna zelena šatra za manje važne goste, u njoj stolnjaci sa širim šarama, iza dupla plava šatra narod koji došo slučajno, drveni stolovi, klupe presvučene belim najlonom, beli plastični tanjiri…
DŽEM OD LUKA
Reporter se vrati u tezge, uze upiše orasnice i gumene bombone, još ajvara, ćeten alvu, gajbu sa belim grožđem, slaninu sa Mačkata, džem od luka… Uto poče umetnički program, ulicom prođe dečiji maskenbal, novinar upisa još slatkog od šljiva, barenu papriku, šarenu salatu, kolače “breskvice”, med sa saćem, džem od smokava, slatko od dunja, zeleni paradajz, lavandu, lavandu u buketu, kesice od lavande protiv moljaca, ulje od lavande… Ondak na red dođe Domaćica Info štanda, kojoj na stajlingu mogu pozavide sve ministarke, dakle, o frizuri kovrdžave kovrdže rečeno, imamo žutu haljinu kojoj nadlaktice i struk stegnute crnom vrpcom, preko haljine, od pojasa, crna i providna čipka, providne crne čarape, crne lakovane cipele na štiklu, zlatna ogrlica, zlatne minđuše na spratove, na desnoj ruci zlatna narukvica, na levoj zlatan sat, pride torbica o levo rame.
U tezge, bez “škode”, sa pratnjom, uđe prvi čovek Koceljeve, gospodin Matić, upita novinara, Gde si ti juče, novinar zapita, što juče, Matić nastavi, bilo interesantno, bio predsednik Skupštine Vlada Orlić. Matić prođe kroz tezge, uze zastaje da se pozdravi, sve slikavo predsednik opštine za dokumentaciju. Matić se primače bini, “Rauh” štand je svima besplatno delio koliko hoće sokova, svi su hteli koliko mogu uprte, na binu staviše maskenbal decu koja su mahala s obe ruke, po programu, na red dođe “Pozdravna reč”.
Izađe voditeljka u lepršavu šarenu aljinu, sve pozdravi, reče da je ovo 13. Festival zimnice, da sve zavičajno i spremljeno po bakinom receptu, reče i da sve tradicija, i reče, Dobrodošlicu će poželeti predsednik Skupštine Koceljeve, i narodni poslanik u Skupštini Srbije gospodin Matić. Svi dadoše aplauz, gospodin Matić turi naočare, izvadi malu i belu artiju, pa reče, Dobar dan svima, prostor u kom se nalazimo, verovatno ste primetili, prostor je novi park, park je za sve uzraste, mnogo nam je lepše i bolje, imali smo karneval dece, kada imate takav početak, onda nema greške, ni u festivalu, ni u napretku, neću nabrajati šta je sve opština uradila, ali želim da kažem da je svečano počelo da radi novo obdanište, najbolje u Srbiji, može da primi kompletnu decu, to je najbolja investicija koju smo dobili.
Gospodin Matić ne završio, nastavio, Ovo je privredno-turistička manifestacija gde su izlagači iz svih krajeva, broj izlagača se poklapa sa brojem kotlića, danas je ovde cela Srbija, ovo je Tamnava, iz ovih krajeva je najbolje ono što se sprema za zimnicu, juče je, obilazeći štandove, bio predsednik Skupštine Vladimir Orlić, i u kontaktu sa izlagačima svi su mu rekli da je ovo najbolja manifestacija ovog tipa u Srbiji, i meni je drago, verujem i svima vama. Imamo i kuvanje kotlića, kod nas se, iako to nije primarno, skupi najveći broj kotlića, zato što je dobra atmosfera i druženje, pa je ovo što se sprema ukusnije… Još reče da se zimnica najbolje sprema tako što se dođe u Koceljevu i kupi, i reče da kažu da je broj 13 baksuzan, za ovaj festival nije, ovde je sve sjajno, sjajno se osećajte! Presavi beli tabak i vrati ga u levi unutrašnji džep sakoa. Obilaska štandova ne bilo, jer je to juče uradio gospodin Orlić.
Novinar ode u kotliće, odasvud je tuklo Mogu samo da nas mrze oni što nas ne vole… prvo bi gospodin kome nije smetala šubara sa kićankom da meša gulaš, sve se razradilo, samo čuješ, Možeš li, rođo?, odasvud samo ciči i zavija, Ljuljaj, ne ljuljaj, tuđu ženu ne diraj/ i tvoju će neko, dobro sam ti reko… Sve se raspojasalo, sve se odvrnulo, Spasi me samoće i tuge i plača/ pomozi mi da postanem od sudbine jača… Bas i harmonika upali u kotliće, samo čuješ, za sve drugare i prijatelje, šajkače se pogrlile, digli ruke, Oženiću Švabicu, bogata je baba/ kada umre Nemica, da nasledi baraba… Na sve strane krš i lom, pa to uze da ciči, struže i zavija, sve ode u pm, Pojačaj, pojačaj, i žene i piće… Posada “Veseli Sremci” u čudu, dohvatile se šajkača i oficirska kapa, ne zaostaje gusarska marama, uzeli kroz sve to ‘odaju, gore, dole, uzduž i popreko…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!