

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS




„Mi smo oni koji su imali vesele dane i svetle noći, mi smo gubili redove ljudi, ali punili redove događaja, mi smo bili zemlja starih junaka i mladih vojnika, mi smo pisali istoriju 1912!“, pisala je Isidora Sekulić u uvodniku „Politike“ 1. januara 1913. (potpis je glasio: Isidora Sekulićeva)
Sa svešću da pripadnici ove generacije koja je upropastila nasleđe i tekovine svojih predaka nemaju mnogo prava na reinterpretaciju povesti u koju su oni ugradili svoje živote, njihovim rečima, njihovim razumevanjem sveta i njihovim pijetetom prema svojim i tuđim žrtvama podsećamo na 100. godišnjicu početka Prvog balkanskog rata 1912. koji je vođen između balkanskih saveznica (Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke) i Turske.
Tim ratom (8. oktobar 1912. – 30. maj 1913) rešavano je tzv. istočno pitanje, okončana je dominacija Otomanske imperije u ovom delu Evrope. Srpska vojska je u tom ratu, u nacionalnoj mitologiji slavljenom kao osveta Kosova, odnela dve važne pobede u bitkama kod Kumanova i Bitolja. Kako je konstatovano u ovde široko citiranoj Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj Stanoja Stanojevića, profesora na Sorboni, na univerzitetima u Petrogradu, Londonu i u Beogradu: Srbi tada osvojiše Staru Srbiju i Makedoniju, i izbiše na more kod Drača i severno. Austrija, pomognuta Italijom, oduprla se uspešno pretenzijama Srbije, pomognete Rusijom, za jadranskom obalom. Ustanovljena je samostalna Albanija. Turska se ograniči u Evropi na područje od 19.000 km2, istočno od Nosa-Žermena sa Bedrenom… Posle raspada evropske Turske, po načelu narodnosti dolazila je na red Austrija…
Nastavak: Pod „povezani članci“.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve