

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




„Mi smo oni koji su imali vesele dane i svetle noći, mi smo gubili redove ljudi, ali punili redove događaja, mi smo bili zemlja starih junaka i mladih vojnika, mi smo pisali istoriju 1912!“, pisala je Isidora Sekulić u uvodniku „Politike“ 1. januara 1913. (potpis je glasio: Isidora Sekulićeva)
Sa svešću da pripadnici ove generacije koja je upropastila nasleđe i tekovine svojih predaka nemaju mnogo prava na reinterpretaciju povesti u koju su oni ugradili svoje živote, njihovim rečima, njihovim razumevanjem sveta i njihovim pijetetom prema svojim i tuđim žrtvama podsećamo na 100. godišnjicu početka Prvog balkanskog rata 1912. koji je vođen između balkanskih saveznica (Bugarske, Srbije, Crne Gore i Grčke) i Turske.
Tim ratom (8. oktobar 1912. – 30. maj 1913) rešavano je tzv. istočno pitanje, okončana je dominacija Otomanske imperije u ovom delu Evrope. Srpska vojska je u tom ratu, u nacionalnoj mitologiji slavljenom kao osveta Kosova, odnela dve važne pobede u bitkama kod Kumanova i Bitolja. Kako je konstatovano u ovde široko citiranoj Narodnoj enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenačkoj Stanoja Stanojevića, profesora na Sorboni, na univerzitetima u Petrogradu, Londonu i u Beogradu: Srbi tada osvojiše Staru Srbiju i Makedoniju, i izbiše na more kod Drača i severno. Austrija, pomognuta Italijom, oduprla se uspešno pretenzijama Srbije, pomognete Rusijom, za jadranskom obalom. Ustanovljena je samostalna Albanija. Turska se ograniči u Evropi na područje od 19.000 km2, istočno od Nosa-Žermena sa Bedrenom… Posle raspada evropske Turske, po načelu narodnosti dolazila je na red Austrija…
Nastavak: Pod „povezani članci“.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve