Na severnoj polulopti, dakle i u Srbiji, gde će pred zimu naići prvi veliki talas epidemije novog gripa H1N1, vlada "tihi momenat" u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti
LEK DECENIJE: Vilijam Berns i…
U septembru će, bar prema prognozama svetskih virusologa i zdravstvenih organizacija, sve države kojima po planetarnom rasporedu sleduje zima zahvatiti prvi veliki talas pandemije novog grupa iz serije A, H1N1. Ovog meseca u Srbiju bi takođe trebalo da stigne veća količina oseltamivira (fabrički naziv tamiflu), što bi uz 85.000 kutija koje je država kupila još pre tri godine bilo dovoljno za lečenje oko tri odsto populacije. Tamiflu švajcarskog Rochea poznat je i u našoj zemlji i u svetu, valjda zato što je korišćen u lečenju sezonskih vrsta gripa, pa se o njemu, ali i o budućoj epidemiji tzv. meksičkog gripa gotovo sve zna. Direktorka za komunikacije srpskog ogranka Rochea Dragana Nikolić kaže za „Vreme“ da je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) počela pripreme za pandemiju još 2001. godine, jer su njeni stručnjaci procenili da će prva epidemija planetarnih razmera u ovom veku nastupiti već u njegovoj prvoj deceniji. Dabome, nije se znalo koji virus i kad će nas zadesiti, ali mnoge države su i pre objave najvišeg stepena pandemije (11. juna od strane WHO-a) nabavile dovoljnu količinu tamiflua za veći deo svog stanovništva. Sve što se do sada zna o novom gripu i dejstvu tamiflua rečeno je 7. septembra u Bazelu, na svetskom brifingu za medije, a direktor proizvođača ovog leka (Divizije Roche Pharmaceuticals) Vilijam Berns posebno je istakao dobru saradnju vlada, NVO-a, zdravstvenih organizacija i proizvođača lekova 96 zemalja sa ovom multinacionalkom. On je rekao da Roche nema zalihe tamiflua, veći deo je prodao WHO-u, koji prema svom planu prodaje ovaj lek državama. Takođe, kako reče Berns, Roche maksimalno može da proizvede 400 miliona kutija tamiflua godišnje, tako da su najbolje prošle države koje su ranije, a po preporuci WHO-a, nabavile ovaj antivirusni preparat. Preporuka WHO-a je da svaka zemlja nabavi tamiflu za 25 odsto svoje populacije i, kako je rečeno u Bazelu, to su uspele samo bogatije države (videti tabelu). Tamiflua, nažalost, neće biti za veći deo svetske populacije, ne samo zato što svi nemaju para da ga plate nego i zbog toga što ga nema dovoljno. Kako je naveo Vilijam Berns, Roche je poklonio 11 miliona kutija tamiflua WHO-u za pomoć najsiromašnijim delovima planete, ali je i za ovaj lek – mada je još uvek zaštićen patentom – izdao licence za proizvodnju u fabrikama u Kini, Indiji i Južnoj Africi i voljan je za dalju saradnju sa farmaceutskim kućama širom sveta. Dragana Nikolić pak smatra da je ova kuća, na koju se kao i na sve farmaceutske gleda kao na „loše momke“, uradila sve u skladu sa preporukama WHO-a.
…proizvodnja tamiflua
STRAH ZA TREĆINU PLANETE: Do prošle sedmice u svetu je na kliničkom lečenju od virusa H1N1 bilo 270.813 ljudi, ali je na konferenciji u Bazelu izneta procena da je novim gripom zaraženo oko pet miliona osoba. Prema prognozama UN-a, od ovog gripa oboleće oko dve milijarde ljudi ili trećina svetske populacije, od čega će tri do pet miliona osoba imati komplikacije i predviđa se da deset odsto njih neće preživeti. U Srbiji se očekuje da pandemija zahvati oko dva miliona ljudi, a do sada nabavljenih i naručenih lekova neće biti za sve. Naime, država će za lečenje o svom trošku ukupno imati antivirusnih preparata za tri odsto populacije, ali će dodatne količine obezbediti ovdašnji distributeri. Očekuje se da cena jedne kutije (deset kapsula, što je dovoljno za lečenje gripa) neće preći 3000 dinara i da će prva komercijalna tura tamiflua stići u naše apoteke u oktobru.
DOBAR, AKO NE MUTIRA: Na severnoj polulopti vlada, kako reče Berns, „tihi momenat“ u kojem od planova i pripreme država za najveću pošast ovog veka zavisi kako i koliko će stanovnika preživeti. „Dobra vest je da se od ovog gripa ne umire lako i da svaka osoba sama sebi najviše može da pomogne. Najvažnije su preventivne mere i da se izbegne panika“, smatra Berns. Zdravstveni ekspert iz Kanade Anan Kumar je rekao da je virus H1N1 blag i da će biti lak za lečenje sve dok ne mutira. Inkubacija traje do sedam dana, prvi simptom je suvi kašalj, ali je problem što virus ide direktno na pluća pa je za teže obolele neophodna primena respiratora, a ona je moguća samo na intenzivnoj nezi u bolnicama. Kumar tvrdi da rani tretman gripa tamifluom garantuje izlečenje osoba koje inače ne pate od nekih težih bolesti. Za to je dovoljna jedna kutija tamiflua. On ne preporučuje tamiflu kao preventivu i smatra da je najveća opasnost od novog gripa to što se brzo širi. Prema Kumarovim rečima, najugroženiji su mladi i sredovečni ljudi, trudnice, dojilje, gojazne i osobe sa visokim krvnim pritiskom, pušači, dijabetičari, astmatičari i pacijenti sa slabim imunitetom. Od zdravih osoba, u prvu rizičnu grupu spadaju deca i žene. Kako je rekao vođa tima Rochea za pandemiju Dejvid Redi, tamiflu je bezbedan za decu i ova kompanija je za njih napravila kapsule od 30 i 45 miligrama (za odrasle 75 miligrama). „Dužina bolesti zavisi od organizma, a za blaže oblike gripa H1N1 tamiflu treba da koriste samo osobe iz rizičnih grupa“, zaključio je Redi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.