

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Tomislav Nikolić naslediće od Borisa Tadića i predsedavanje tim čudnim telom, Savetom za nacionalnu bezbednost, na brzinu sklepanim juna 2007. Taj Savet jedno je od onih mesta na kojima se preklapaju poslovi Vlade i Predsednika. Druga mesta su Vojska i spoljna politika, ali ovaj slučaj je više seksi, zbog nezdrave očaranosti naše političke klase tajnim službama
Savet za nacionalnu bezbednost na brzinu je 5. juna 2007. okupio Boris Tadić na ad hoc „konstitutivni sastanak“, s neba pa u rebra; zakon o Savetu donet je u Skupštini tek kasnije. Iz nekog razloga trebalo je sastaviti neko telo koje bi objedinilo kontrolu i davanje zadataka tajnim službama, što je već samo po sebi namera koja izaziva izvesne opravdane rezerve. (O tome je „Vreme“ pisalo početkom juna 2007.) Neko je to odmah nazvao „Savet za kopita i rogove (u vreći)“, zbog tadašnjeg kohabitacionog stanja koje će se razrešiti tek izborima 2008. Taj prvi Savet okupio je premijera, ministre unutrašnjih poslova, odbrane i pravde, ali iz nekog razloga ne i ministra spoljnih poslova (tada Vuka Jeremića); direktore četiri Službe (BIA, VOA, VBA i SID – koji je lakomisleno ukinut u međuvremenu); direktora policije i još neke, ali po pozivu. Formalno i nominalno, Savetom predsedava Predsednik Republike, ali svakodnevne poslove i sastanke vodi sekretar Saveta, formacijski šef Kabineta Predsednika, dakle Miki Rakić, ukratko. Savet zapošljava aparat od petnaestak analitičara koji na osnovu izveštaja Službi i Agencija proizvode „strogo poverljivo – državna tajna“ papiriće i dostavljaju ih članovima Saveta. Šta su do sada proizveli, nama je uskraćeno da znamo, kao i koliko novaca poreskih obveznika je na to potrošeno.
Sastav Saveta formacijskim je načinom promenjen posle izbora u leto 2008, pa smo ostali bez Koštunice, Jočića, Bulatovića, Stojkovića i još nekih, od čega je mnogima laknulo barem malo. Ministra spoljnih poslova su opet zaboravili, a SID je ukinut, ali to očito nikome nije smetalo, mada je trebalo. Naime, takvo telo – u principu i po definiciji – formuliše bezbednosnu politiku svoje države, a na osnovu percepcije i analize mogućih pretnji, što je bez aktivnog glasa i učešća Ministarstva spoljnih poslova nemoguće. U sadašnjem obliku i sastavu, čini se nekako da se više bavilo intrigama, olajavanjima, spletkama i samohvalisanjem, živeći od pameti vrednih operativaca na terenu koji ostaju, naravno, anonimni.
BORISOV MIKI I TOMIN MIROSLAV: Sada su dobili novog Predsednika Republike i – samim tim – Saveta za nacionalnu bezbednost, i veoma su iznenađeni, mada su na vreme bili upozoreni na takvu mogućnost. Toma Nikolić će, naravno, dovesti svog Mikija da vodi Savet umesto Borisovog Mikija. Tomin Miki, kako čujemo, najverovatnije će biti osoba bliska porodici, to jest šurak, brat gđe. Dragice Nikolić: Miroslav Latinović, šef Tominog kabineta u stranci i njegovo nadasve poverljivo lice, što je sasvim u redu. Primopredaja dužnosti sekretara Saveta od g. Rakića g. Latinoviću biće sigurno veoma zanimljiva, ali mi o tome nikada ništa nećemo saznati. Na osnovu više od dve decenije poznavanja Srpske radikalne stranke i skoro četiri godine posmatranja Srpske napredne stranke, izvesno je da Predsednik i svi njegovi ljudi i dalje imaju nezdrav interes za udbaška posla; osim toga, trijumfalizam će ih neizbežno podstaći da stave nogu i u ta vrata, pošto će Vladu sastavljati bez njih. To je Voja Koštunica već bio uradio posle Petog oktobra, zadržavajući Radomira Markovića na čelu DB-a, na našu nesreću.
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 31. maja 2012. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka. (Pretplatnici: prvo se ulogovati pa onda kliknuti!)


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve