Ne bi trebalo biti dilema oko autora spomenika, ta Bogoljub Arsenijević Maki se već dokazao, još ’92 je uradio "Spomenik predsedniku", u vidu muškog polnog organa, narodski qrca, koji je bio viši od prirodne veličine, oko 2,6 metara, i to bez postolja
Točno prošle nedelje, znamenitog 9. marta, sa prvim suncem, pred Skupštinu grada Beograda stigli su pripadnici Udruženja „Sloboda“, mladi aktivisti SPS-a, te počasni predsednik socijalista Milutin Mrkonjić, i na pisarnicu predali zahtev da se u Beogradu podigne spomenik Slobodanu Miloševiću, pride da se po njemu nazovu jedna ulica i trg. Predlog odnet i u Predsedništvo, kako bi sa njim upoznali i šefa države Aleksandra Vučića.
HEROJSKA BORBA: O predlogu, odn. zahtevu, odlučiće Gradska komisija za spomenike i nazive ulica i trgova, koja će biti formirana po konstituisanju nove Gradske skupštine. Zna se ko ima većinu, ali, kako drže predlagači, važnije od Komisije je mišljenje predsednika države, zato su predlog dostavili i njemu, uvereni da neće biti protiv. Miloševićev naslednik u partiji, Dačić gospodin, podržao je inicijativu; po njemu, sve će biti demokratski, izjasniće se Skupština.
Kako u dopisu stoji, čin podizanja spomenika – koji bi bio u prirodnoj veličini, još nije razrađeno da li bi bio kameni ili izliven u bronzi – jeste moralna obaveza i ljudski dug prema čoveku, političaru i državniku koji se dosledno do kraja života borio za nacionalni integritet. Spomenikom žele da očuvaju vrednosti za koje se on zalagao do smrti, imalo rekne i doda mlado žensko čeljade, koje se predstavilo kao mladi socijalista.
Na licu mesta, pred pisarnicu, reknuo se i počasni Mrkonjić, po kome je Milošević 85 odsto ocenjen kao pozitivna ličnost u Evropi s kraja 20. veka, to je mišljenje Evrope i sveta. Počasni Mrkonjić još proreknuo da su za spomenik svi građani Srbije, pored SPS-a, koji je listom za to, tu je i Udruženje građana „Sloboda“, u kojem ima članova svih partija. Mrkonjić počasni reknuo i zašto, zato što je Slobodan Milošević heroj koji je pobedio Haški sud, omogućio Dejtonski sporazum i stvaranje Republike Srpske, donošenje Rezolucije 1244, čime je stvorio uslove da se i ova vlast bori za očuvanje Kosova… te da herojska borba Miloševića motiviše ljude…
Srbija, koju je Milošević u crno zavio, i na vjeki vjekova unazadio, nije pitana šta ima kaže, jer u ovoj zemlji sve što je nezamislivo, što je u suprotnosti sa zdravim razumon, pokriva se odlukama raznih skupština u kojima su predstavnici partijske oligarhije, sa „šefom države“ na čelu.
Ovde treba podsetiti predlagače, koji još nisu „razradili da li će spomenik biti u kamenu ili izliven u bronzi“, da ne bi trebalo da imaju dilemu kome poveriti izradu spomenika. Naime, slikar i ikonopisac Bogoljub Arsenijević Maki je još u leto ’92. u valjevskom radničkom naselju Kolonija podigao spomenik na kome je pisalo „Srpski predsednik“. Spomenik, bez postolja, visok oko dva i po metra, bio je u vidu muškog polnog organa, narodski rečeno, ogromnog qrca. Policija je, prilikom otkrivanja, srušila spomenik Qrcu; tako je Arsenijević bio onemogućen da dovrši svoju instalaciju. Inače, nameravao je da na izloženi muški polni organ natakne guzicu odgovarajućih dimenzija, na kojoj bi pisalo da je to spomenik Šešelju, omiljenom Slobinom vojvodi.
foto: mikica petrović / apPRVI SE SETIO: Bogoljub Arsenijević Maki
KOGA NATAĆI: Još treba podsetiti, što bi Arsenijevića dodatno preporučilo kao autora budućeg spomenika, da je Maki, pre predsedničke Qrac instalacije, u mestu gde je živeo, kao odgovor na Milošević ludilo, osnovao „Republiku SAO Kolonija“. Na ulazu u naselje bila je tabla sa zastavom SAO Kolonije, crvena petokraka sa krmčetom koje je imalo krmeće razigrani repić.
Bogoljub ni kasnije nije bio miran. Na Petrovdan ’99. organizovao je u Valjevu građanski miting protiv vlasti i opozicije, skoro pet hiljada prisutno, prilikom pokušaja „zauzimanja zgrade opštine“ bilo povređenih. Za Arsenijevićem je raspisana poternica, beži u Bosnu, nekoliko meseci kasnije policija ga hapsi u Beogradu, nakon sastanka sa generalom Momčilom Perišićem, kojom prilikom mu je slomljena vilica. U Okružnom sudu u Valjevu biva osuđen na tri godine zatvora. Spektakularno beži iz zatvorske bolnice Centralnog zatvora, gde mu je operisana vilica. Aktivno, na ulici, učestvuje u dešavanjima 5. oktobra.
Posle toga se sklanja od politike, slika i ikonopiše. Vrhovni sud je naložio obnovu procesa zbog dešavanja na mitingu u Valjevu. Arsenijević javno komentariše da mu se posle promena nudilo sve i svašta, ništa nije prihvatio, drugi su se uključili u privilegije, on ne, gledao je svoja posla i dočekao da mu se ponovo sudi za bunt protiv Miloševića. Kako je, zbog neodazivanja sudu, za njim ponovo raspisana poternica, uhapšen je na granici sa Crnom Gorom. Završava u pritvoru, odakle poručuje da pristaje samo na povlačenje optužnice. Okružni sud u Valjevu, i pored pritiska vrha vlasti da se Maki oslobodi „vanrednim pravnim lekom“, nije popustio, pa je sve završeno tako što je tadašnji predsednik države Boris Tadić, zbog sebe radi, pomilovao Arsenijevića. Ovaj je i posle toga nastavio da gleda svoja posla, vežba ruku na salašu negde u banatskoj ravnici.
Zbog sve i zato, Bogoljub Arsenijević Maki mu dođe kao jedini ozbiljan, takoreći idealan kandidat za autora spomenika Slobodanu Miloševiću. Još samo da se dobije to pozitivno mišljenje šefa države, koji, kako predlagač očekuje, ne bi trebalo da bude protiv. Možda da se Inicijativi doda aneks, da se o istom trošku uradi i spomenik aktuelnom šefu države. Tek to bi, za očekivati je, podržala naša udruženja pekara, frizera i pečenjara. I tek tada bi umetnik Maki bio pravo rešenje, već je pokazao da ima tije spomeničkih ideja, naročito šta, kako i na koga nataći. Naravski, taj spomenik bi, na radost svi naši, mog’o i da se glasne, povremeno otpeva, uz pomoć trijeta Lukas, Ceca, Šaban, „Slobo, Aco, Srbine“!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!