

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Poverenica beogradskog odbora SNS Ana Brnabić rekla je novinarima da je za manje od četiri sata prikupljeno 18.836 potpisa građana, što je "apsolutni rekord"
Srpska napredna stranka (SNS) predala je danas Gradskoj izbornoj komisiji izbornu listu „Aleksandar Vučić – Beograd ne sme da stane!“ za beogradske izbore koji će biti održani 17. decembra sa 18.836 potpisa građana.
Poverenica beogradskog odbora SNS Ana Brnabić rekla je novinarima da je za manje od četiri sata prikupljeno 18.836 potpisa građana, što je „apsolutni rekord“.
Ona je zahvalila svim Beograđanima koji su potpisali podršku za listu „Aleksandar Vučić – Beograd ne sme da stane!“, kao i javnim ličnostima koje su se odazvale pozivu SNS i pristale da budu na izbornoj listi, a „predstavljaju najbolje što Srbija ima u profesijama kojima se bave“ i spomenula, pored ostalih, kardiologa Arsena Ristića, tenisera Janka Tipsarevića. Brnabić je pozvala građane da izađu na izbore 17. decembra u što većem broju i kažu kakav Beograd i Srbiju žele.
„Mi kažemo da Srbija, Beograd ili bilo koji grad, opština, selo, zaseok u Srbiji nikada ne sme da stane, da moramo da nastavimo da radimo, da se razvijamo, da unapređujemo kvalitet života i obezbeđujemo uslove da potencijal svakog našeg građanina u svakom našem gradu može u potpunosti da se ostvari“, istakla je ona. Brnabić je ocenila da je važno da na svim nivoima pobedi ista politička grupacija zato što se u Beogradu i Srbiji prepliću republički i projekti u gradu i kao primer navela metro.
Brnabić je rekla da je saradnja SNS sa Srpskom radikalnom strankom (SRS) na lokalnom nivou i navela da je ona razgovarala sa SRS o toj saradnji. „Ne mogu da kažem da se Aleksandar Vučić sa tim složio. Imao je svoje rezerve. Konsultovala sam se sa Aleksandrom Šapićem kao prvim na listi“, rekla je Brnabić.
Prvi na listi „Aleksandar Vučić – Beograd ne sme da stane!“ i kandidat za gradonačelnika Aleksandar Šapić rekao je da će se potruditi da učine sve da sve projekte koje su započeli, ne samo u poslednjih godinu i po dana, nego u prethodnih nekoliko godina, nastave.
„Očekuju nas kako veliki kapitalni projekti, koji su nacionalnog nivoa, od Ekspa, koji je najveći, pored metroa koji je istorijski, preko projekata kopanja tunela, izgradnje mostova i rešavanja nekih suštinskih infrastrukturnih kapitalnih stvari za grad Beograd“, rekao je Šapić. On je naveo da će nastaviti da rade na „regenerisanju i oporavku javnog prevoza, proširivanju ulica“.
Šapić je rekao da Beograd u sledeće četiri godine ulazi verovatno u period svojih najvećih promena, kao da će fokus biti, pre svega, na uvođenje reda na ulicama, u javnom prevozu, na rekama, u javnoj administraciji. On je rekao da veruje da će lista „Aleksandar Vučić – Beograd ne sme da stane!“ dobiti najveći broj glasova na izborima. Šapić je rekao i da je on „krivac“ za zajednički nastup sa SRS na izborima u Beogradu i da u toj stranci ima dosta dobrih, sposobnih ljudi, a i „nemaju antidržavnu politiku“.
M.J./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve