
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Pixabay/ Stevepb
Brža integracija u EU, ulaganje u obrazovanje i profesionalno usavršavanje od ključnog su značaja za ekonomski rast i razvoj. Trenutne razlike u primanjima pokazuju da je Srbija na samom dnu Evrope
U Srbiji prosečan trošak rada po satu iznosi 613 dinara. Prema podacima Nemačkog Saveznog zavoda za statistiku ovo je pet puta manje nego u Nemačkoj gde iznosi oko 39,50 evra. U zemljama, članicama EU iznose u proseku oko 30,50 evra.
Srbija na samom dnu Evrope
Razlike jasno ukazuju na to da se Srbija nalazi na samom dnu Evrope, a radnici zarobljeni u kandžama siromaštva, niske satnice i nepravde, navodi se u saopštenju sindikata „Sloga“.
“Ovo su alarmantni podaci koji naglašavaju preku potrebu za ubrzanim procesom pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, jer su povećanje satnice i unapređenje uslova rada od suštinskog značaja kako bi se sprečio masovni odlazak naših radnika u potrazi za boljim zaposlenjem u inostranstvu”, kaže predsednik sindikata Sloga i resornog Odbora za rad Stranke slobode i pravde Željko Veselinović.
Ulaganje u ljude i obrazovanje od ključnog značaja
Brža integracija u EU omogućila bi pristup fondovima i politikama koje bi podržale ekonomski rast i razvoj, istovremeno promovišući socijalnu koheziju i bolje uslove rada za sve građane Srbije. Ulaganje u obrazovanje, profesionalno usavršavanje radnika i socijalne beneficije od ključnog su značaja za ravnomerni rast i ekonomsku stabilnost, kako bismo osigurali bolje uslove rada, fer plate, a pre svega poštovanje radničkih prava.
Z.S./FoNet
Zašto se u Srbiji niko ne buni, kako je iz srpskog društva iscurela solidarnost i gde su nestale socijalističke partije pročitajte u u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (27. april), u tekstu Nedima Sejdinoviá.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve