U borbi oko izbora ništa se ne prepušta slučaju. Ipak, lakše je onome kome je predlagač vladajuća stranka
Kandidat poslaničke grupe „Za evropsku Srbiju“, odnosno Demokratske stranke, Nevena Petrušić, jedina je „prošla“ raspravu Odbora za ustavna pitanja i predložena je parlamentu za izbor poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Da podsetimo, prema Zakonu o zabrani diskriminacije, poverenika je trebalo izabrati do 1. marta, međutim Odbor za ustavna pitanja doneo je odluku da se prvi izbor poništi zbog neodgovarajućih kandidata. Od njih troje, jedino je kandidat Liberalno-demokratske partije Goran Miletić, koga je podržalo 211 nevladinih organizacija, ispunjavao sve zakonom propisane uslove. Međutim, zbog insistiranja na nekakvim novim uslovima nije izabran, što je uglavnom protumačeno kao otpor nevladinim organizacijama i kao politička odluka.
PO MERI VLADAJUĆE KOALICIJE: Nevena Petrušić
Pred Odborom za ustavna pitanja sada su bila dva kandidata: Goran Miletić, koga je LDP ponovo predložio i o kome se ovog puta nije raspravljalo, i Nevena Petrušić, dekan Pravnog fakulteta u Nišu, koju je predložila Demokratska stranka. Snažnu podršku nevladinog sektora imala su oba kandidata. Demokrate su tako zatvorile usta svima koji su larmali da vlast ima nešto protiv civilnog sektora. Jednostavno, pošlo im je za rukom da taj sektor podele. U odnosu na prethodne izbore, kada je ogroman broj nevladinih organizacija stao samo iza Gorana Miletića, sada se taj broj prepolovio, pa su jedni stali na stranu jednog kandidata, a drugi na stranu drugog. Uz Miletića je ostala grupa vodećih nevladinih organizacija s Koalicijom protiv diskriminacije na čelu, a iza Nevene Petrušić stale su mnoge ženske organizacije i poveći deo civilnog sektora iz unutrašnjosti. U pismima podrške za Nevenu Petrušić naglašavana je kako njena profesionalna kompetentnost s obzirom na naučni i istraživački rad, tako i njene dugogodišnje aktivnosti u civilnom sektoru na polju zaštite žena i ljudskih prava uopšte, zbog čega joj je i OEBS odao priznanje. Između ostalog, navodi se da je Nevena Petrušić 1993. osnovala i volontirala u SOS telefonu za žene i decu žrtve nasilja u Nišu, da je 1997. osnovala Ženski istraživački centar u Nišu, da je član Izvršnog odbora Viktimološkog društva Srbije, a njen angažman u civilnom sektoru istican je kroz mnoge projekte i predavanja, najviše u oblasti rodne ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava. Tokom rasprave na skupštinskom odboru, na pitanje Čedomira Jovanovića o njenom dosadašnjem angažovanju na zaštiti prava nacionalnih manjina i osetljivih grupa među kojima je i LGBT, prof. Petrušić je rekla da se bavila ljudskim pravima uopšte i da su posledice diskriminacije iste bez obzira na oblik diskriminacije. S druge strane, deo nevladinog sektora, Koalicija protiv diskriminacije i Inicijativa mladih za ljudska prava, smatra da Nevena Petrušić ipak ne zadovoljava sve postavljene kriterijume, aludirajući pri tom na zahtevane „moralne kvalitete“.
Kao prvo, povod za takvu ocenu nalazi se u Izveštaju inspekcijskog nadzora Ministarstva prosvete iz aprila 2009, a u kome se kaže da je na Pravnom fakultetu u Nišu izvršen nezakonit upis studenata na diplomske master-studije iz oblasti evropskih integracija u školskoj 2008/2009. godini. Poenta cele priče jeste to što za osnivanje ovih studija fakultet nije imao ničiju dozvolu, već ih je oformio samovoljno. Izveštaj se sastoji od 10 tačaka u kojima se navodi jedna po jedna nepravilnost tog upisa, kao na primer školarina od 100.000 dinara utvrđena na nezakonit način, zatim nepostojanje kriterijuma za upis studenata, lažne informacije u pogledu značaja diplome ili stranih predavača, i druge stvari zbog kojih je na kraju naloženo vraćanje novca grupi studenata i podnošenje prekršajne prijave protiv Pravnog fakulteta u Nišu. Dvojica redovnih profesora tog fakulteta mnogo puta su na uvid tražili određene informacije u vezi s osnivanjem spornih studija (reč je o formiranju, nadležnostima i radu Kolegijuma master studija iz oblasti evropskih integracija na tom fakultetu), međutim dekan Nevena Petrušić nije im to dozvoljavala i time, tvrdi se u Koaliciji protiv diskriminacije, „grubo povredila ustavom zajamčeno pravo na slobodan pristup informacijama o svom radu“. Profesori su se nakon toga obratili povereniku za informacije od javnog značaja, koji je naložio Pravnom fakultetu u Nišu da je shodno zakonima dužan da profesorima dostavi tražene informacije, ali pošto ni to nije urodilo plodom, ceo slučaj je upućen na Vladu Srbije kako bi na kraju tražene informacije ipak bile dostavljene.
Drugo, na Pravnom fakultetu u Nišu redovno se održavaju tribine desničarskih organizacija, što pojedini profesori tog fakulteta smatraju nedopustivim. Međutim, kako jedan od profesora kaže za „Vreme“, poseban problem bio je što je donedavno, dok pojedini profesori ozbiljno nisu podigli glas, postojala praksa da se u vreme tih tribina nastava na fakultetu prekida, sa čim je dekan, kako se tvrdi, sigurno bio upoznat. Odgovarajući na optužbe povodom održavanja desničarskih tribina, Nevena Petrušić smatra da je rad svih studentskih organizacija legitiman i slobodan. Takođe, ocenjuje da je povod za optužbe njena diskreditacija dok traje izbor poverenika za ravnopravnost i da je politizacija izbora poverenika rezultat ranijeg neuspelog izbora.
Istina je da se u borbi oko izbora poverenika za ravnopravnost nijedan detalj ne prepušta slučaju, to bar mogu da posvedoče svi. Međutim, ako se u izboru već jednom pojavila „nameštaljka“, ili nepostojeći kriterijum, ako je već jednom tražena navodna besprekornost kao što je to bilo u slučaju Gorana Miletića, onda je potpuno opravdano istu besprekornost tražiti i od drugih kandidata. Bez obzira na to koja ih poslanička grupa predlaže.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.