

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Srbi sa Kosova čekaju predsednika Vučića da dođe u Rašku i da im obrazloži zašto smatra da bi bilo dobro da se povuku sa barikada, što oni ne bi hteli, ali će ga poslušati. Danas je gotovo istovremeno javljeno da je Dejanu Pantiću određena mera kućnog pritvora, ambasador Hil je poručio da je vreme da se barikade uklone, EU i SAD su poručile isto, Kurti se zapitao kako je moguće nekog ko je optužen za terorizam pustiti u kućni pritvor, a pušten je i Nedeljković
Predsednik Vučić je danas razgovarao sa predstavnicima Srpske liste, i prema rečima Gorana Rakića, predsednika ove organizacije, rekao im je da bi bilo dobro da se povuku sa barikada, ali da Srbi ne veruju ništa Kurtijevoj vladi ni međunarodnim garancijama, te da zato odbijaju da se povuku.
Ipak, pozvao „predsednika da dođe na razgovore u Rašku i da sasluša narod sa barikada, jer mi verujemo samo predsedniku Vučiću“, rekao je Rakić.
Ovome je prethodilo saopštenje Evropske unije i ambasade Sjedinjenih Američkih Država da su zabrinute su zbog daljeg napetog stanja na Severu Kosova, i da pozivaju „sve na maksimalnu uzdržanost, da hitno preduzmu mere za bezuslovnu deeskalaciju situacije i da se uzdrže od provokacija, pretnji i zastrašivanja“, navode.
„Radimo sa predsednikom Vučićem i premijerom Kurtijem na pronalaženju političkog rešenja kako bismo smirili tenzije i dogovorili put dalje u interesu stabilnosti, bezbednosti i blagostanja svih lokalnih zajednica“, navode visoki zvaničnici.
Kristofer Hil, ambasador SAD u Beogradu, u intervjuu za Novu rekao je danas da „mi razumemo frustracije srpske zajednice na Kosovu. razumeli zbog čega su to učinili i da smo ih čuli, ali mislim da je vreme da ljudi, koji su postavili te barikade – da ih uklone. Nadam se da će biti spremni da, što pre moguće, uklone te barikade“.
Oko podne, bivšem kosovskom policajcu Dejanu Pantiću određena je mera kućnog pritvora. Njegovo hapšenje 10. decembra bilo je povod podizanju barikada, a njegovo oslobađanje je jedan od uslova da se administrativni prelazi oslobode. .
Na konferenciji za medije, koju je održao istovremeno kada je oko podneva odjeknula vest o određivanju mere kućnog pritvora ovom bivšem pripadniku Kosovske policije uhapšenom pre 19 dana, Kurti je izrazio čuđenje, preneo je KoSSev.
„Kako čovek optužen za terorizam može da bude pušten u kućni pritvor“, pitao se Kurti.
Dejan Pantić još uvek nije iz zatvora kod Jarinja stigao kući u Kosovku Mitrovicu.
Urednica portala KoSSev Tanja Lazarević rekla je za N1 da ostaje tehničko pitanje kako će on biti odveden kući.
„S obzirom da se nalazi u bazi Jarinje i prema proceduri može da dođe kući isključivo u pratnji policije. Putevi su blokirani, pa je pitanje kako će da bude prebačen“, rekla je Lazarević.
Takođe danas, Nikola Nedeljković (20) iz Beograda, koga je na Vidovdan uhapsila kosovska policija na Gazimestanu, pušten je na slobodu i nalazi se na putu za Beograd.
Nedeljković je uhapšen 28. juna i osuđen na zatvorsku kaznu od osam meseci zbog navodnog „izazivanje etničke mržnje i netrpeljivosti“.Proveo je dva meseca u pritvoru, a početkom decembra, Apelacioni sud u Prištini mu je smanjio kaznu.
S.Ć./KoSSev/ FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve