

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Redovni profesor Pravnog fakulteta
Osnovni podaci: Ratko Marković je rođen 8. decembra 1944. u Požarevcu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kruševcu. Pravni fakultet u Beogradu završio je 1967, sa prosečnom ocenom 10, magistrirao je 1973. i doktorirao 1976. godine disertacijom pod naslovom „Izvršna vlast“. Od 1994. je redovni profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu za predmet Ustavno pravo. Bio je i prodekan tog fakulteta. Jedan je od osnivača i predavača na Policijskoj akademiji u Beogradu. „Bavim se najlepšim poslom na svetu – predajem na Policijskoj akademiji“, izjavio je.
Član je SPS-a. Govori engleski i italijanski jezik.


Profesura: Počeo je kao asistent na Institutu za uporedno pravo jer ga na Pravnom nisu primili, zbog nepotizma, pošto je Ratko zet čuvenog profesora Radomira Lukića. Potom je radio na Stomatološkom fakultetu, kao asistent, docent i vanredni profesor i predavao društvene nauke, marksizam i sociologiju. Godine 1980. „seli se“ u Kragujevac gde radi kao vanredni, potom i redovni profesor. Sredinom osamdesetih vraća se u Beograd i predaje upravno pravo.
Bio je član redakcije „Gledišta“, zamenik glavnog i odgovornog urednika „Anala“ Pravnog fakulteta, i predsednik Upravnog odbora „Službenog glasnika“ Srbije.
Objavio je 230 naučnih radova, uglavnom iz oblasti ustavnog prava.
Politička karijera: Za potpredsednika u Vladi Republike Srbije izabran je 18. marta 1994. i na tu funkciju je reizabran 18. februara 1998. godine, a ostao do oktobarskih promena 2000.
Kao potpredsednik Vlade radio je na izradi mnogih zakona, od kojih je najsporniji Zakon o univerzitetu, kojim je ukinuta njegova autonomija i posle koga je za nepune dve godine oko 200 nastavnika i saradnika izgubilo posao zbog političke nepodobnosti i neposlušnosti.
Savet Beogradskog univerziteta je 2003. objavio odluku Suda časti kojom se javno osuđuju svi akteri donošenja i sprovođenja Zakona o univerzitetu iz 1998. U toj odluci Suda časti je naveo da nekoliko desetina profesora ne zaslužuju da budu članovi akademske zajednice jer su aktivno učestvovali u donošenju i sprovođenju tog zakona. Ratko Marković, je jedan od nedostojnih.
Pregovarač: Bio je član pregovaračkog tima za dijalog sa kosovskim Albancima. Nakon pregovora u Rambujeu izjavio je: „Sad smo kao ranjena osoba koja pristaje na amputaciju ruke ili noge da bi spasila život, i stoga smo pristali na amputaciju Kosova da bismo spasili sopstvenu državu i narod.“
Ustavotvorac: Bio je i član Komisije za ustavna pitanja Skupštine Socijalističke Republike Srbije, sudija Ustavnog suda Jugoslavije, poslanik u Veću građana savezne skupštine.
Učestvovao je i u pisanju Ustava Srbije od 1990, Ustava SR Jugoslavije od 1992. i Ustava Crne Gore od 1992.
Vojnik partije: Na prvim višestranačkim izborima bio je kandidat SPS-a. Izgubio je i nakon toga podneo ostavku. „Na mojoj kandidaturi stranka je izgubila jedno mesto u parlamentu. Ja ostajem veran vojnik naše stranke, ali više nipošto ne mogu biti u njenom ‘generalštabu’, jer sam izgubio bitku.“
Otkriće: Kao potpredsednik Vlade Mirka Marjanovića, zajedno sa Vojislavom Šešeljom i Milovanom Bojićem obznanio je da „CIA finansira srpsku opoziciju i medije“.
Srpska demokratija: „Pečat našem višestranačju dali su isuviše žustri, plahoviti, neobuzdani i ljudi tanušnog znanja i nedovoljne opšte kulture.“


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve