

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Ni jednodnevni prekid trgovanja svim hartijama od vrednosti, usled kvara tehničke prirode na kraju nedelje (17–21. jul), nije mogao da uspori veliki rast tržišta. Indeks najlikvidnijih akcija porastao je 4,6 procenata, a pojedine kompanije su beležile i dvocifrene stope rasta.
Sedmica za nama će se pamtiti i po dugo očekivanoj ponudi za preuzimanje vršačkog Hemofarma od strane nemačke Štade, koja je i zvanično odobrena 20. jula. Istoga dana počeo je da teče rok od tri nedelje u kojem akcionari moraju da se izjasne o ponudi ovog nemačkog farmaceuta. Zvaničnici Štade su u nekoliko navrata istakli da imaju ugovornu saglasnost sa akcionarima koji su vlasnici 59 odsto akcija, pa je manevarski prostor oko eventualne kontraponude veoma sužen. Očekivana prodaja Hemofarma i povraćaj novca od dokapitalizacije Metals banke proizveli su pravi mali bum većine kurseva na Beogradskoj berzi. Višemesečno tavorenje i pad cena zamenili su nagli skokovi akcija pa su mnoge kompanije stigle nadomak svojih istorijski najviših vrednosti. Tako je Dijamant zabeležio rast od preko 20 procenata u prvoj nedelji po novom metodu trgovanja, dok su nešto blaže pozitivne promene registrovali Tigar i Planum. Agrobanka je ponovo preskočila barijeru od 20.000 dinara uz nedeljni rast od 12 procenata, dok se ponovo tražila akcija više bečejskog Sojaproteina, koji je dostigao nivo od 10.000 dinara. I akcija sa najvećim fluktuacijama na Berzi – beogradski Energoprojekt, počišćen je do nivoa od 860 dinara, gde se poslednji put nalazio još početkom maja.
Jedna od retkih akcija koja je sa velikim obimom prometa išla suprotnim smerom bila je Poštanska štedionica. U velikoj, unapred dogovorenoj transakciji vrednoj 1,2 miliona evra Telekom Crne Gore je prodao udeo u ovoj bankarskoj ustanovi po ceni od 19.255 dinara za jednu akciju. Poslednji trgovački dan je doneo očekivanu maksimalnu korekciju vrednosti ove banke na više što je dobar pokazatelj da će, posle najlikvidnijih akcija koje su definitivno doživele buđenje, u narednom periodu živnuti i nelikvidniji segment tržišta kapitala.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve