

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Kao nikada pre, akcionari srpskih kompanija su sa zebnjom očekivali kraj radne nedelje (17–21. april) na Berzi. Usled izostanka aktivnijeg nastupa nekolicine inostranih investicionih fondova i dokapitalizacije Poštanske štedionice koja je ulazila u završnu fazu, tržište akcija je bilo toliko nelikvidno da je u pojedinim momentima prouzrokovalo nervozne reakcije njegovih učesnika. Malo koja akcija je imala konstantnu tražnju, što je kao neminovnu posledicu donelo pad koji je kod pojedinih akcija bio dramatičan.
Vranjski Alfa plam je u samo jednom danu izgubio 10 procenata, spustivši se na 30.000 dinara, Bambi je posle dužeg vremena padao ispod psihološke granice od 10.000 dinara, dok su neke kompanije kao što su zemunska Galenika fitofarmacija i Planum registrovale najniže nivoe u poslednjih 12 meseci. Akcije bankarskog sektora bile su retki papiri koji su beležili male oscilacije u ceni ali je i njihovo trgovanje pratio veliki pad prometa. Ovako ozbiljni poremećaji u odnosima ponude i tražnje svakako ne bi bili toliko izraziti da je naša regulativa dovela domaće institucionalne investitore (pre svega investicione fondove) na Beogradsku berzu koji bi predstavljali dobar oslonac tržišta kapitala.
Kada je sredinom nedelje postalo izvesno da će se dugo najavljivana dokapitalizacija Poštanske štedionce obustaviti, bilo je jasno da će se deo novca vratiti na tržište. Oporavak koji je bio ne toliko velik ali ipak primetan zabeležen je poslednjeg trgovačkog dana, u petak. Cene većine akcija su se koliko-toliko oporavile, dok je višednevni silazni trend oba indeksa prekinut. Istog dana, dinamično je bilo i u Komisiji za hartije od vrednosti koja je odobrila nekoliko kontraponuda za preuzimanje pančevačke kompanije Vojvodinaput. Time je prvobitni ponuđač, Prijedorputevi, dobio ozbiljne takmace za odlučujuću bitku sredinom maja.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve