
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Bivši ministar odbrane Srbije i Crne Gore
Osnovni podaci: Prvoslav Davinić, bivši član G17 plus i bivši ministar odbrane Srbije i Crne Gore, rođen je 20. jula 1938. godine u Beogradu, u Profesorskoj koloniji (od oca Jordana i majke Jelene).

Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1968. i doktorirao 1976. godine na temu pitanja nuklearnog naoružanja. Univerzitet Pensilvanije (SAD) dodelio mu je 1994. titulu doktora nauka iz oblasti međunarodnih odnosa.
Karijera: Naučnim radom počinje da se bavi u Institutu za međunarodne odnose i ekonomiju u Beogradu (1965–1966. i 1973–1976), i u Institutu za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI) (1967-1973).
Od 1976. do 1999. godine karijeru gradi u Ujedinjenim nacijama. Bio je i specijalni pomoćnik (1979–1986), a kasnije i šef u Odeljenju za razoružanje (1991–1998).
Od jula 1999. do septembra 2003. godine bio je ambasador u Ministarstvu spoljnih poslova SRJ i savetnik ministra Živadina Jovanovića. Penzionisan je posle oktobarskih promena, kada je imao 63 godine, kako je rekao, po volji „mladog ministra Svilanovića“ i to u „paketu“ sa još oko 250 diplomatskih službenika.
Partijska članstva: Član SK bio je u završnom razredu gimnazije do 1976. godine kada je postao službenik UN-a. Član G17 plus je od septembra 2003. godine, gde je bio predsednik Odbora za bezbednost. Isključen je iz G17 plus 2005, četiri dana pre ostavke na mesto ministra. Tada je iz stranke saopšteno: „Davinić više nije član G17 plus jer je prekršio osnovna moralna načela i napustio program stranke.“
Ministar: Za ministra odbrane državne zajednice Srbije i Crne Gore izabran je u aprilu 2004. U vreme izbora za ministra izveštavao je generalnog sekretara UN-a Kofija Anana o situaciji na Kosovu nakon dolaska međunarodnih snaga, a nakon smene Miloševićevog režima postao je nacionalni koordinator Radne grupe za pravosuđe, vojsku i policiju Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
Pritisnut brojnim aferama i suočen sa nekoliko sudskih istraga, Davinić je početkom septembra 2005. podneo ostavku na funkciju ministra.
Afere: Izuzev afere „Stanovi“, ostale do danas nisu dobile epilog. Afera I „Pancir“: Ugovor u vrednosti od 300 miliona evra o nabavci velike količine vojne opreme. Ugovor je poništen. Afera II „Stanovi“: Sumnjičen i da je nezakonito dodelio stanove osmorici pripadnika iz jedinice „Kobre“ koji su ga obezbeđivali. Ekspresno, odlukom Vrhovnog suda, oslobođen svih optužbi. Afera III „Lož-ulje“: Priča da je iz vojnog skladišta uzimao lož-ulje kako bi grejao privatnu vilu u Sremčici. Afera IV „Satelit“: Posle presude međunarodne arbitraže Davinićev potpis stavljen 2005. na ugovor sa izraelskom kompanijom o iznajmljivanju špijunskog satelita koštaće državu Srbiju 36 miliona evra. Do 21. maja beogradsko Više tužilaštvo će odlučiti hoće li protiv njega podići optužnicu za „posao“ sa Izraelcima.
Odbrana: „Čija je ideja bio zakup satelita za 45 miliona evra čuvam za sud. Kada to ispričam, naravno i podnesem dokumenta, postaće jasno ko je i iz kojih razloga napravio ‘aferu satelit’. To je ministar iz tadašnje vlade Vojislava Koštunice i nije iz DSS-a“ (april 2009).

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve