Okupljenim građanima na Trgu Nikole Pašića su se pored pokretača ProGlasa obratili i tužiteljka Bojana Savović, glumac Nikola Koja i košarkaš Dejan Bodiroga
Veliki završni skup inicijative ProGlas, kojom se građani pozivaju da iskoriste svoje pravo i u nedelju izađu i glasaju na izborima, organizovan je na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.
Ovom skupu koji se održava pod sloganom „Beograde, sebi se vrati“ prethodilo je 17 tribina održanih u isto toliko gradova širom Srbije. Procenjuje se da se na tim trbiinam, od kojih su neke morale da budu održane i na ulicam jer organizatorima nije bio dostupan nijedan prostor, razgovora sa oko 20.000 ljudi.
Moderator večerašnjeg skupa Zoran Kesić, jedan od autor i voditelj emisije „24 minuta“, rekao je na početku da na dan izbora neće nikom dozvoliti da mu oduzme glas, ali da neko to može pokušati.
Glumac Nikola Kojo rekao je da je u Srbiji na delu divljanje mafije i kriminal kakav se nikad do sada nije desio.
„Nema potrebe da se obraćam vama, jer vi koji ste ovde, znate zašto ste tu. Obraćam se onima koji su naseli na ‘Svi su isti’ i ‘Ništa se mi ne pitamo’. Kosovo ili Evropa, Drža ili Tito, pomirenje sa komšijama ili besmislene čarke, istok ili zapad, sve to posle, jer to je ta plitika koja treba da otkloni žito od kukolja. Ovo sada, nema veze sa politikom, ovo je neskriveni kriminal i divljanje mafije kakvo se nikada nije desilo“, rekao je Kojo.
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
On je okupljene pozvao da glasaju.
„Izađite i glasajte! Za leve,desne, poluleve, poludesne. Samo izađite i uvedite sistem smenjivosti. I neka vam to pređe u naviku. Izađite i birajte svoje uposlenike jer vi ste država. Vl ste vlast. Ovi, sa patriotskim kravatama, u odelima skupljim od vaše godišnje zarade ili penzije su vaši podanici. Oni su ti koji treba vas da slušaju. Vi njih treba da smenjujete onog momenta kad postanu neposlušni. Ako nećete više da mašete svojoj deci i unucima po aerodromima. Ako nećete više da mašete vagonima vašeg pokradenog novca. Ako nećete više da čekate da nevini odslužite kaznu življenja u ovoj opustošenoj, ojađenoj, pretužnoj zemlji. Izađte i glasajte“, poručio je Kojo.
Košarkaš Dejan Bodiroga rekao je da se nada da će ovo okupljanje biti uvod u pobedu koja treba da donese promene.
„Do nedavno smo se okupljali ovde u blizini da zajedno proslavljamo neke velike pobede, sada smo ovde nekim drugim povodom što se nadam da će biti uvod u pobedu koja treba da donese promene i vrati slobodu u ovaj divan vanvremenski grad koji nas je uvek prihvatao raširenih ruku pokazujući svoju širinu, ljubav i otvorenost prema svima i koji je garantovao bezbednost svakom detetu“, rekao je Bodiroag.
Foto: FoNet/Marko Dragoslavić
Okupljenim građanima su se obratili i pokretači inicijative ProGlas, kao i tužiteljka Bojana Savović.
Zoran Kesić poklonio je Svetlani Bojković šolju iz emisije sa datumom „17.12.“, budući da joj je danas rođendan.
Inicijativu ProGlas, koju su pokrenuli Ljubomir Simović, Vladimir Kostić, Ivanka Popović, Miodrag Majić, Miodrag Jovanović, Dragan Bjelogrlić, Vladica Cvetković, Svetlana Bojković, Gojko Božović, Srdan Golubović, Biljana Stepanović, Filip Ejdus, Tamara Džamonja Ignjatović i Petar Peca Popović, potpisalo je više od 180.000 građana.
„Srbija je naša zemlja i zato je ovo zajednička borba u kojoj treba da dokažemo kakvi smo i koliko nas je. Ta borba je zasnovana na lekcijama prošlosti, jasnom uvidu u sadašnjost i, što je ključno, ona je posvećena budućnosti Srbije“, piše u inicijativi ProGlas.
B.G./N1/Nova
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!