

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Dejvid Brenan je istakao da mu je ovo prvi boravak u Srbiji, da nosi veoma pozitivne impresije, i da mu je ova poseta pomogla da i sa geografske tačke gledišta shvati zašto za Srbiju kažu da je kapija za istok, zapad, sever i jug
Gospodin Dejvid Brenan, predsednik kompanije AstraZeneka, jedan od najvećih lidera u farmaceutskoj industriji, posetio je krajem marta Srbiju. Ova informacija posebno dobija na značaju ako se uzme u obzir činjenica da je gospodin Brenan prvi predsednik jedne od vodećih farmaceutskih kompanija u svetu koji je posetio našu zemlju u proteklih petnaest godina. Iz tog razloga, može se reći da ova poseta potvrđuje rastući značaj Srbije i njenog razvojnog potencijala kada je o velikom multinacionalnim kompanijama reč.
Brenan je na mestu predsednika kompanije AstraZeneka od 2006. godine. Pored toga, donedavno je predsedavao izvršnom odboru Američkog udruženja farmaceutskih proizvođača i istraživača (PhRMA). Takođe, član je izvršnog odbora Evropske federacije farmaceutskih kompanija i udruženja (EFPIA). Njegova karijera je svakako primer postepenog i stabilnog uspona na korporativnim lestvicama, budući da je davne 1975. godine počeo kao stručni saradnik u promociji lekova, a danas se nalazi na poziciji lidera pete najveće farmaceutske kompanije na svetu. Svako ko pomisli da ovakva karijera ne dozvoljava ispunjen porodični život, nije u pravu. Dejvid Brenan je otac četvoro dece i već, u svojoj 57 godini, ima petoro unučadi.
Kompanija AstraZeneka, kojom gospodin Brenan rukovodi, bavi se istraživanjem i razvojem novih lekova u šest ključnih terapijskih oblasti, kao što su: kardiologija, onkologija, gastroenterologija, pulmologija, infektivne bolesti i neurologija. Kompanija AstraZeneka je nastala 1999. godine integracijom britanske kompanije Zeneka i švedske kompanije Astra.
AKTIVNI U STO ZEMALJA: Ova britansko-švedska kompanija je pionir u mnogim terapijskim oblastima i svojim lekovima je unela revoluciju u terapiju hormon-zavisnog karcinoma dojke, karcinoma prostate, kardiovaskularnih bolesti. Čuveni su i lekovi za terapiju karcinoma pluća, lečenje astme, bolesti vezanih za poremećaj lučenja želudačne kiseline, psihijatrijskih bolesti. AstraZeneka je takođe u samom vrhu farmaceutskih kompanija po sredstvima uloženim u istraživanje i razvoj novih lekova, koja iznose i do pet milijardi dolara na godišnjem nivou. AstraZeneka je aktivna u preko 100 zemalja sveta i broji preko 65.000 zaposlenih. Sedište kompanije je u Londonu, u Velikoj Britaniji, a istraživački centri se nalaze u Švedskoj, Velikoj Britaniji i SAD.
Predstavništvo kompanije za Srbiju i Crnu Goru osnovano je još 1978. godine i nalazi se u Beogradu.
Tokom posete Srbiji, gospodin Brenan se sastao sa predstavnicima ključnih zdravstvenih institucija, kao i sa prof. dr Tomicom Milosavljevićem, ministrom zdravlja u Vladi Republike Srbije.
Razgovor sa ministrom Milosavljevićem, koji je gost ocenio kao veoma konstruktivan, bio je fokusiran na reformu zdravstvenog sistema i potencijalnu ulogu AstraZeneke u podršci reformama, kao i mogućnostima za rast i razvoj ove kompanije na srpskom tržištu u narednom periodu. Ministar Milosavljević predstavio je gospodinu Brenanu platformu Ministarstva zdravlja o ulaganju i usmeravanju sredstava u projekte prevencije i inovativnih lečenja, naročito onkoloških oboljenja, a u cilju smanjenja ukupnog obolevanja i smrtnosti. U oblasti onkologije AstraZeneka poseduje jedan od najznačajnijih portfolija na svetu, a kompanija radi i na tome da portfolio lekova u Srbiji bude proširen lekovima koje kompanija poseduje na globalnom nivou, pre svega u oblasti kardiologije.
Na pitanje kako je svetska ekonomska kriza uticala na farmaceutsku industriju, gospodin Brenan je odgovorio da recesija nije u tolikoj meri pogodila farmaceutsku industriju koliko je uticala na neke druge industrijske grane, pošto su lekovi uvek na listi prioriteta, bez obzira na kupovnu moć.
DUG I SKUP PROCES: Izazov savremene farmaceutske industrije postaje istraživanje i razvoj novih lekova. Gospodin Brenan je istakao da je u proteklih 50 godina, farmaceutska industrija svojim istraživanjima unela revoluciju u mnoge terapijske oblasti i tako omogućila prevenciju i lečenje mnogih do tada neizlečivih bolesti. Ovo je pogotovo izraženo kod kardiovaskularnih ili onkoloških oboljenja. Proces pronalaženja i razvoja novog, inovativnog leka je dug i skup. U proseku, sredstva uložena u razvoj novog leka premašuju milijardu i po dolara. U narednom periodu, farmaceutsku industriju očekuju mnogi izazovi, pogotovo ako govorimo o inovativnim farmaceutskim kompanijama, kojih na globalnom nivou ima sve manje.
Dodatni izazov predstavljaju limitirana sredstva zdravstvenih osiguranja što ograničava dostupnost inovativnih lekova većem broju pacijenata. Jedan od primera se odnosi na onkološke lekove koji imaju relativno visoku cenu. Onkološki lekovi ne dovode do potpunog izlečenja, ali produžavaju život i poboljšavaju kvalitet života. Uvek se postavlja pitanje koja je cena tog produžetka života. Po rečima gospodina Brenana, odgovor je jednostavan – produžetak života nema cenu.
Gospodin Dejvid Brenan je istakao da mu je ovo prvi boravak u Srbiji, da nosi veoma pozitivne impresije, i da mu je ova poseta pomogla da i sa geografske tačke gledišta shvati zašto za Srbiju kažu da je kapija za istok, zapad, sever i jug.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve