
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: marija janković
Pomoćnica glavnog urednika nedeljnika „Vreme“ Jovana Gligorijević dobitnica je nagrade za odgovorno izveštavanje i podizanje svesti o značaju poštovanja ljudskih prava u 2018. Ovo priznanje na Dan ljudskih prava dodeljuje pet organizacija civilnog društva okupljenih u Kuću ljudskih prava: Građanske inicijative, Beogradski centar za ljudska prava, Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM), Helsinški odbor za ljudska prava i Centar za praktičnu politiku.
Već duže vreme Jovana Gligorijević profesionalnim ali i ličnim angažmanom daje ogroman doprinos pravilnom razumevanju depresije i značaju podrške i solidarnosti sa obolelima od ove bolesti kako u porodici, tako i u celokupnom društvu.
Njeni tekstovi i javni istupi u kojima je govorila o sopstvenim iskustvima u borbi sa depresijom ohrabrili su mnoge da se suoče sa vlastitim problemima i potraže stručnu pomoć. Takođe i da shvate da, ma koliko im bilo teško, nisu usamljeni i prepušteni sebi samima – uvek postoji bar jedna osoba spremna da ih shvati i pomogne im. Na taj način, Gligorijevićeva je podigla i stepen društvene svesti, te omogućila iskorak u skidanju javne stigme sa osoba suočenih sa različitim psihičkim oboljenjima. Njenu ličnu hrabrost, integritet i rad na ovom planu nije moguće preceniti, pogotovo kada se uzmu tradicionalne, ali i aktuelne prilike u Srbiji.
„Reč koja je za redakciju ‘Vremena’ i mene lično obeležila ovu godinu jeste solidarnost. Živimo u pasjem vremenu, imamo samo jedni druge. Obratite pažnju na ljude oko sebe, kad pitate kako su, pitajte iskreno a ne reda radi. I nikada, ali nikada ne mešajte nitkovluk, bahatost i bezobrazluk političara na vlasti sa mentalnom bolešću“, rekla je Jovana Gligorijević na dodeli nagrade.
Ova nagrada Kuće ljudskih prava našoj koleginici više je od prepoznavanja kvaliteta profesionalnog rada, odnosno, odgovornog izveštavanja i podizanja svesti o značaju poštovanja ljudskih prava. Reč je o priznanju – pre svega – za čovečnost.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve