

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Najkorisniji igrač


Kako je i gde počeo: U rodnoj Slavonskoj Požegi (6. septembar 1977), posle Svetskog prvenstva u Buenos Ajresu 1990 (prvi uticaj Divca na njega), na kome je Jugoslavija osvojila treću titulu prvaka sveta.
Kako je stigao u Zvezdu: U nevolji, kao izbeglica iz Hrvatske sa celom familijom, ocem, majkom i starijim bratom.
Zašto niije ostao u Zvezdi: Zato što je neko ko je video o kakvom se talentu radi savetovao njegovog oca da ne potpisuje ništa. Već tada, 1992, u Beogradu se pričalo o neviđeno talentovanom momku koji je iz Slavonije stigao u Zvezdu.
Kako je postao Grk: Pošto se dobar glas daleko čuje i pošto je u to vreme u Grčkoj bilo u modi brzo i relativno lako „pogrčavanje“ naših talentovanih igrača (Pecarski, Tomić, Vukčević, Gurović, Tarlać…), PAOK iz Soluna bacio je oko na na talentovanog momka i posle natezanja sa Zvezdom doveo ga za nekih milion dolara. Na papire je čekao godinu dana (njegovo grčko prezime je Kinis), ali je u međuvremenu dobro radio (na juniorskim utrakmicama trpao je po 50 poena kao od šale), i spremno dočekao start u Paokovom dresu.
Ko mu je prorekao NBA i svetsku slavu: Zoran Savić. U leto 1993. pristigao je iz Barselone u PAOK i u hotelu „Panorama“ sreo dvojicu klinaca, dugajlija koje je PAOK pronašao u Jugoslaviji. Bili su to Raša Nesterović, pristigao iz Partizana, i Predrag Stojaković, pridošlica iz Zvezde. Pošto ih je video na dva treninga nazvao je svog tadašnjeg menadzera Italijana Lučana Kapikionija i rekao mu: „Dođi što pre u Solun, pomoći ću ti da potpišeš dva klinca koja će završiti u NBA.“ Kapikioni se nasmejao, u prvi mah nije poverovao, ali je ubrzo došao i postao agent dvojice dečaka.
Kada ga je zapazila Evropa: U sezoni 1994/95. bio je dobio grčki pasoš i mogao da igra u međunarodnim kupovima, ali je zbog nekih internih propisa bio sprečen da igra grčku ligu. Debitovao je u Ligi šampiona i sa tek napunjenih 17 godina, igrajući samo to takmičenje, ostvario prosek od deset poena. U naredne tri godine u PAOK-u je, u grčkoj ligi, imao proseke od 16,9, 20,3 i 22,1 poen. U poslednjoj sezoni u Grčkoj, 1996/97, u Evropskoj ligi je sa prosekom od 20,94 poena bio najbolji strelac, i sa tim oreolom krenuo u NBA.
Kada ga je zapazila NBA: Takoreći odmah, tj. skauti NBA koji krstare Evropom cele godine u potrazi za talentima (u Turskoj su bili prisutni predstavnici svih NBA timova, plus dobar deo „stafa“ lige). Draftovan je 1996, sa nepunih 19 godina, od Sakramento Kingsa u prvoj rundi kao 14. „pik“, dotad najbolja pozicija jednog jugoslovenskog igrača. Njegov prijatelj Raša Nesterović ispuniće Savićevu prognozu 1998. kao 17. „pik“ Minesote.
Šta ga krasi: Prirodan talenat, neverovatno brz i precizan šut, odlična fizička pripremljenost i strahovita brzina za igrača visine 2,06 m. U prvoj sezoni u NBA, 1998/99, odigrao je 48 utakmica, samo jednu kao starter (u prvoj postavi), ostvarivši prosek od 8,4 poena. U narednoj je odigrao 74 utakmice, 11 je započeo, ali je prosek podigao na 11,9 poena i bio proglašen za najboljeg „šestog igrača“, da bi u poslednjoj sezoni, već kao nezamenljiv član prve petorke, imao preko 20 poena u proseku, koji promil manje nego Dirk Novicki u Dalasu. Njih dvojica su najefikasniji Evropljani, u prilici da naredne sezone nadmaše rekord Dražena Petrovića, koji je u poslednjoj sezoni u Nju Džersiju pre tragične pogibije 1993. imao 22,3 poena u regularnoj sezoni.
Šta je rekao Divac: Peđa je imao veliku sreću da se njegov dolazak u Sakramento poklopi sa dolaskom Vlade Divca. Iskusni NBA as pružio je zemljaku svu neophodnu pomoć, olakšao mu prilagođavanje, pomogao da nauči jezik. Tada je rođeno veliko prijateljstvo dvojice velikana jugo-basketa, a Divac je pre dve godine dolepotpisanom izrekao smelu prognozu: „Peđa je čudo, on je talentovaniji od svih nas i napraviće najviše od svih nas.“
Kakav ugovor ima: Prošle godine je potpisao novi ugovor sa Kingsima, na šest godina za 48 miliona dolara. Tada su to bile velike pare, posle sezone koju je imao u NBA i posle egzibicije na Evropskom prvenstvu nije malo onih koji misle da je premalo plaćen za ono što pruža.
Kada je debitovao u reprezentaciji: Na Evropskom prvenstvu 1999. u Francuskoj, ali je odigrao samo pet minuta. Jedna „glupa“ povreda, izazvana ujedom ose u Litvaniji, inficirala je koleno i uprkos naporima lekara ništa se nije moglo uraditi. Ipak, osvojio je svoju prvu medalju sa plavima, bronzanu. Pre toga nije mogao da igra jer je grčka federacija zabranjivala nacionalizovanim igračima da igraju za zemlju svog porekla. Odlazak u NBA i odluka FIBA-e da može da igra za plave ispunili su mu dečački san o oblačenju dresa jugoslovenske reprezentacije.
Zašto je mogao da napusti reprezentaciju: Zbog činovnika bivšeg režima koji mu prošlog leta nisu dali vizu da uđe u Jugoslaviju! Nije greška, bilo je baš tako. Pošto je u Sakramentu zaboravio svoj jugoslovenski pasoš, jedini način da iz Soluna stigne u Beograd bio je da sa grčkim pasošem zatraži vizu. Učinio je to u našem konzulatu u Solunu, ali je odbijen jer „nije imao adekvatne garancije iz Beograda“. Umesto da se naljuti za sva vremena, što bi velika većina ljudi u njegovoj situaciji uradila, sačekao je da neko objasni savesnom birokrati koga je odbio.
Zašto ga svi vole: Prethodni detalj objašnjava njegov karakter. Mladić je, što se kaže, prava dobrica. Širok osmeh odmah otkriva iskrenu osobu, spremnu da pomogne, da razume, da se žrtvuje za drugog. U Antaliji i Istanbulu stoički je podnosio nebrojene zahteve novinara da im posveti bar neki minut jer je bilo jasno da je on najveća zvezda, i niko se nije iznenadio kada je izabran za MVP igrača.
Šta mu je cilj: Da zaigra na Ol Star utakmici, u drugoj nedelji februara u Filadelfiji. Ove godine u Vašingtonu bio je finalista u šutiranju trojki i pobednik u Two ball, takmičenju muško-ženskih parova. Ima sve šanse da posle Divca bude drugi Jugosloven na All Star Game. Sa reprezentacijom Jugoslavije želi još mnogo trofeja, a prva prilika je na „njegovom terenu“, to jest u Americi, pošto je Indijanopolis domaćin narednog svetskog prvenstva. „Ovo je nešto najlepše što sam doživeo u karijeri“, rekao je posle impresivnog dočeka u Beogradu. Pošto mu se svidelo, trebalo bi ponoviti.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve