Kako je javni servis preoteo posao sa sumnjivom budućnošću
SELIDBA SA TELEVIZIJE NA TELEVIZIJU: Reprezentacija SCG
Prošle je nedelje v.d. direktora Javnog servisa Srbije ili nekadašnjeg RTS-a Aleksandar Tijanić slavodobitno objavio da će „nacionalna televizija“ omogućiti Srbiji da na najbolji mogući način prati utakmice planetarno najvažnijeg sportskog događaja koji će se odigrati u Nemačkoj od 9. juna do 9. jula ove godine. Posle višestrukog zabranjivanja rada BK televizije, koja je ranije prošle godine u regularnoj proceduri obezbedila prava na prenose SP-a, Javni je servis uspeo da preotme posao televiziji sa neizvesnom budućnošću. Aleksandar je Tijanić odlučno saopštio da prenos ne košta ništa, odnosno da novac iz pretplate neće biti utrošen na program sa SP-a u Nemačkoj. Pitanje je zbog čega se o jednom unosnom poslu govori kao o poklonu naciji?
Odgovor je nemoguće dobiti, kao i u mnogo drugih slučajeva u kojima se traže racionalni argumenti za obrazloženje odluka.
Svetska fudbalska federacija FIFA angažovala je Infront, veliku međunarodnu kompaniju iz Švajcarske, da „prodaje prava“ pojedinačnim televizijama. Kada se protekle zime BK televizija našla na udaru kao deo Karićeve imperije, mirisalo je da neko želi da unosan posao prenosa utakmica sa Svetskog prvenstva preotme. BK televizija, prema rečima njene tadašnje direktorke Bojane Lekić, osigurala se kreditima kod banaka u EU-u i time obezbedila sredstva za realizaciju ovog projekta. Odlukama RRA ova kuća je faktički onemogućena da emituje program. Kao novi partner u poslu pojavila se Dajrekt medija (Direct Media), beogradska kompanija koja se bavi prodajom oglasnog prostora u medijima u Srbiji. Javnost je saznala da prava na prenose zapravo nema BKTV, već ovo preduzeće.
Prema podacima ove kompanije, svaka treća emitovana reklama na televizijama u Srbiji donese procenat Dajrekt mediji. U arhivi Agencije za registraciju privrednih subjekata piše da je većinski vlasnik Dajrekt medije Multikom grupa, čiji je vlasnik Dragan Đilas, šef Narodne kancelarije predsednika Srbije. Na internet prezentaciji Dajrekt medije stoji da je Ovejšn advertajzing osnivač ove kuće, a osnivač Ovejšn advertajzinga je Dragan Đilas, ali više nije vlasnik. Zanimljivo je da se Dajrekt medija, Multikom grupa i Ovejšn nalaze na istoj adresi u Beogradu – Proleterske solidarnosti 13b. Pokušaj „Vremena“ da od predstavnika Dajrekt medije sazna više detalja o pravima na prenose bio je neuspešan jer niko u kompaniji nije pozvan da o tome govori, kako nam je prenela službenica na recepciji.
Ako bismo pokušali da rekonstruišemo šta se tu zapravo događa, verovatno bismo mogli da zaključimo sledeće: Dajrekt medija (ili Multikom ili Ovejšn) kupuje prava na prenose od Infronta koje prosleđuje BKTV-u, koji obezbeđuje kredit kod Meridijan banke, koja je klijent Dajrekt medije. Kada BKTV izgubi „nacionalnu pokrivenost“, Dajrekt medija krene da nudi paket po etru i tu se „nacionalna televizija“ ukazala kao najbolji mogući partner. Dajrekt medija ustupa prava na prenose, a troškove pokriva od ustupljenog reklamnog prostora na Javnom servisu. O potencijalnom političkom kontekstu čitave priče, na drugom mestu.
Ovakvim raspletom događaja na dobitku su gotovo svi. FIFA će imati svoj program i u ovom delu sveta (pretpostavlja se da će ukupno tridesetak milijardi ljudi posmatrati putem prenosa utakmice SP-a. Infront je uspešno obavio posao, Dajrekt medija je obazbedila veće prisustvo na polju prodaje reklamnog prostora, a RTS i njegov v.d. direktora pokazali su da najznačajniji događaji moraju da budu na ovoj televiziji. Građani će imati priliku da prate svoj tim a da za to ne plate, dakle za džabe, prema onome što je Tijanić hteo da obelodani. Ostaje im samo da kupe što više piva i da otvore tekuće, devizne i ine račune ili podignu kredit u banci koja im je pomogla da gledaju prenose.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!