Komercijalna banka povodom Svetskog dana štednje omogućava otvaranje i vođenje štednih partija bez naknade. Klijenti sami mogu da kreiraju uslove pod kojima će štedeti
Poslovne banke svake godine obeležavaju 31. oktobar kao Svetski dan štednje, i tim povodom daju i starim i novim klijentima brojne pogodnosti. Komercijalna banka AD Beograd će i ove godine taj dan tradicionalno obeležiti brojnim akcijama, među kojima su i novčane donacije za porodilišta i novorođenčad širom Srbije.
Živojin Savić, izvršni direktor za Sektor poslova sa stanovništvom
VIŠE OD MILION PARTIJA: Poziciju lidera po visini devizne štednje Komercijalna banka ima još od 2004. godine. Čak i u konkurenciji preko 30 banaka na srpskom tržištu, ovu poziciju čvrsto drži i danas. Broj štednih partija dinarske i devizne štednje u Komercijalnoj banci premašio je milion. Devizna štednja se u ovoj godini kontinuirano povećavala. Prema podacima NBS-a, Komercijalna banka je zabeležila najveći rast devizne štednje u srpskom bankarskom sistemu od decembra prošle godine do danas. U prvih devet meseci ove godine devizna štednja rasla je prosečno mesečno oko 12 miliona evra. To je rast od oko 113 miliona evra! „Sigurna štednja i stimulativne kamate obezbedili su Komercijalnoj banci mesto lidera bezbedne i bezbrižne štednje. Najveći štedni ulozi građana, uz najbrži rast i u 2009, potvrđuju da čuvamo nešto više od novca klijenata“, kaže Živojin Savić, izvršni direktor za Sektor poslova sa stanovništvom.
Nagrade za školarce
Kada je Narodna banka Srbije pokrenula akciju pod nazivom „Školska štednja“, Komercijalna banka je prva poslovna banka koja je podržala i ponudila deci školskog uzrasta odlične uslove za štednju u dinarima. Tako će najvredniji i najverniji školarci koji svoje uloge za vreme školske godine ne podižu sa štednog računa, osim redovne kamatne stope dobiti i 20 odsto bonusa na ostvarenu kamatu.
Komercijalna banka građanima omogućava da štede u dinarima i u devizama, a da pri tom odaberu željeni štedni proizvod po veoma stimulativnim kamatama. Povodom Svetskog dana štednje, otvaranje i vođenje štednih partija je bez naknade.
Više informacija o uslovima štednje i o tome kako da postanu naše štediše građani mogu da dobiju u 270 ekspozitura Komercijalne banke, gde mogu i da otvore štednu knjižicu na ime fizičkog, maloletnog ili lica pod starateljstvom, uplatom gotovine na šalteru ili prenosom sredstava sa drugog računa. Detaljne informacije zainteresovani mogu da dobiju i pozivom Kontakt centra na broj: 0700 800 900 ili 011 20 18 600, mejlom kontakt.centar@kombank.com ili na adresi: www.kombank.com
Komercijalna banka nudi i najpovoljnije uslove za dinarsku štednju sa stimulativnim kamatama do 16 odsto. Štednu knjižicu možete da otvorite u bilo kojoj ekspozituri Banke. Štednju započinjete uplatom gotovine na šalteru banke ili prenosom sredstava s nekog drugog računa, bilo da je otvoren u Komercijalnoj banci ili u nekoj drugoj. Štednja putem dinarskog trajnog štednog naloga omogućava klijentima da iz mesečnog priliva po tekućem računu, a bez odlaska u banku, formiraju dinarski štedni ulog po svojoj meri. Prednost je u tome što sami možete da kreirate sopstvene uslove štednje, u iznosu i vremenskom intervalu u kome želite da se povećava vaš štedni ulog. U Banci će se pobrinuti da se vaš plan štednje ostvari baš onako kako ste želeli. Dinarski ulozi mogu biti po viđenju ili oročeni, i to na jedan, dva, tri, šest, 12, 24 i 36 meseci.
LOJALNOST KLIJENATA: Rezultati istraživanja pokazuju da najveći broj fizičkih lica, klijenata Komercijalne banke, iskazuje izuzetan stepen lojalnosti prema ovoj banci, čak natprosečno visok, posmatrano u odnosu na ukupno bankarsko tržište u zemlji.
Tradicionalni pokloni
Svim bebama rođenim u Srbiji 31. oktobra, na Svetski dan štednje, Komercijalna banka i ove godine poklanja štednu knjižicu „Cvrčak štednje“, sa depozitom u dinarskoj protivvrednosti od 50 evra. Predstavnici Banke posetiće tog dana porodilišta u 24 grada i lično uručiti štedne knjižice i prigodne poklone majkama. Povodom Svetskog dana štednje Banka će donirati i sredstva Ginekološkoj klinici u Beogradu.
Prijem uloga na „Cvrčak štednju“ odnosi se na period od 12, 24 i 36 meseci i do punoletstva. Broj računa „Cvrčak štednje“ je oko 6500, a u cilju povećanja broja štediša Banka kontinuirano sprovodi marketinške aktivnosti, uključujući i akcije sponzorisanja događaja namenjenih najmlađima.
Kada je reč o štednji u našoj zemlji, dešavanja na tržištu novca u ne tako davnoj istoriji učinila su da svi još prvo pomisle na deviznu štednju. Iako ova vrsta štednje u Komercijalnoj banci čini preko 98 odsto ukupne štednje građana, ta slika se polako menja. U Banci kažu da, bilo da je u pitanju dinarska ili devizna štednja, štedni ulozi rastu sigurno i brzo. Zahvaljujući transparentnosti u obračunu kamata, svi klijenti su u mogućnosti da brzo i jednostavno izvedu računicu o tome koliko su na dobitku.
„O jačanju poverenja u bankarski sektor govori i podatak o vodećoj poziciji štednje oročene na period od godinu dana, koja je sada zastupljena sa 30 odsto u ukupnoj deviznoj štednji građana. Ulozi po viđenju dostigli su 22 odsto, dok učešće štednje oročene na period preko godinu dana iznosi preko 15 odsto. Vraćanje poverenja u bankarski sektor, kao i mogućnost stepenastog razročenja za rokove 12, 24 i 36 meseci, rezultiralo je poboljšanjem strukture ročnosti devizne štednje građana u Komercijalnoj banci“, navodi Živojin Savić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!