

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Osnivanju obrazovnih centara u okviru političkih stranaka ide naruku i novi zakon o finansiranju političkih aktivnosti, po kom su partije u obavezi da najmanje pet odsto svojih prihoda izdvoje za obrazovanje svog članstva
„Političko obrazovanje stanuje u političkim partijama“, reči su kojima je otpočeo panel na temu „Partijske škole, edukativni centri i fondacije“. Edukacija političkih kadrova donedavno je bila prepuštena različitim organizacijama, fondacijama i institucijama. Danas, političke partije se sve više osamostaljuju na ovom polju i osnivaju sopstvene edukativne centre. Osnivanju obrazovnih centara u okviru političkih stranaka ide naruku i novi zakon o finansiranju političkih aktivnosti, po kom su partije u obavezi da najmanje pet odsto svojih prihoda izdvoje za obrazovanje svog članstva. O aktivnostima i planovima svojih partija na ovom polju govorili su Tamara Tripić iz Demokratske stranke, Ana Segedinski iz Centra za obrazovanje Lige socijaldemokrata Vojvodine, Nemanja Stamenčić iz Centra za obrazovanje Socijaldemokratske partije Srbije i Dijana Vukomanović iz Fonda „Svetozar Marković“ (Socijalistička partija Srbije).
Moderator panela o partijskim školama Nenad Čelarević iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), rekao je u uvodnom izlaganju da je sve ono što su u Srbiji radile različite organizacije i fondacije vodilo ka tome da partije počnu da osnivaju sopstvene centre za obrazovanje. „U tome smo uspeli, ali posao još nije do kraja gotov“, rekao je Čelarević. Odredbu budućeg zakona o političkim aktivnostima o obaveznih pet odsto za edukaciju, on je ocenio kao dobru, ali: „To je mali iznos, a meni je žao što nismo uspeli da primenimo nemački model, po kom partije iz svojih budžeta izdvajaju sredstva za nezavisne organizacije koje se bave edukacijom.“ Kao posebne probleme u vezi sa obrazovnim centrima unutar partija Čelarević je naveo, pre svega, to što njihovo osnivanje ide teško, jer stranačke centrale pružaju otpor, a na edukacije ne odlaze najkvalitetniji kadrovi, već se polaznici odabiraju po nekim drugim kriterijumima: „Seminari se doživljavaju turistički“, rekao je Čelarević.
Svoja iskustva učesnicima konferencije preneo je i Klaus Tovar, član predsedništva nemačke Socijaldemokratske partije i direktor partijske škole u „Vili Brant“ kući. „Mi, kroz političko obrazovanje radimo na tome da stvorimo kancelara Nemačke za 2030. godinu.“ Tovar je rekao da podsticanje podmlatka političkih partija znači umrežavanje buduće generacije, učenje političkog zanata i objašnjavanje da se u politici uspeva samo timski: „Govorimo im da su u politici kao planinari koji se penju uz planinu, gde zavise jedni od drugih, a svako od njih se drži za deo jednog, zajedničkog užeta.“ Po njegovim rečima, politički zanat je moguće naučiti, ali osnove poziva političara nisu naučive, one se moraju živeti. „Političar mora da voli ljude, to je neophodno, a veština, ideologija i delovanje se uče.“ Tovar je ovo pojasnio tvrdnjom da politika ne kvari karakter, već loši ljudi i loši karakteri: „Zadatak svake političke partije je samopročišćenje. Lenje, korumpirane i lažljive moramo nazvati pravim imenom.“


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd Veselina Milića nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve