"Ja nisam heroj, ja nisam političar, ja sam samo čovek, jedna od vas... Roditelji su nas vaspitavali da budemo ljudi, da se borimo za istinu, moj tata i danas zna da kaže, Sve se pere sem obraza... Želim za svu decu bolju Srbiju", poručila je suspendovani major policije
Protesti „Valjevo protiv nasilja“ održavaju se četvrtkom, ove nedelje skup je održan u sredu uveče, na Petrovdan, u sećanje na Bogoljuba Arsenijevića Makija, koji je toga dana, 12. 07. 1999. u Valjevu, na istom trgu, pozvao na „ustanak protiv vlasti i nesposobne opozicije“.
Bio je ovo najposećeniji skup na Gradskom trgu, među Valjevcima su bili i poslanici iz Beograda, neki opozicioni prvaci, ljudi iz Gornjih Nedeljica… Voditelj je poručio da heroji ne smeju da se zaborave, i dao reč Makijevom saborcu, „premijeru“ Republike Kolonija, Dragoljubu Tešiću Teši. On je sve pozvao na minut ćutanja nedavno preminulom Makiju, i rekao da se oseća kao da se vratio vremeplovom u ’99, sve je isto, i ljudi, i vlast i Valjevo, i da zato već jednom moramo da se oslobodimo ovog zla, moramo da ih odjurimo. Založio se i da se na Gradskom trgu uradi spomen obeležje posvećeno Makiju, na kome bi pisalo „Odavde je krenula borba za demokratiju!
Advokat Boža Prelević je pozdravio Valjevce, prisutne narodne poslanike, koji su bolji deo Srpskog parlamenta, kao i predstavnike policije i BIA, koji treba da rade svoj posao. Rekao je da je Srbija na začelju Evrope, zahvaljujući ovoj vlasti, medijskom mraku, i našem ćutanju. Pa je upitao, ko štiti Srbiju, da li Vulin, oni koji proganjaju inspektore, vrh vlasti koji je optužen za saradnju sa kriminalnim grupama, ili su branioci Srbije građani Srbije, policajka Katarina Petrović, Aleksandar Obradović iz „Krušika“, prisutna doktorska legenda kardiohirurg Boško Đukanović…
Skupu se obratila i Dunja Nikolić, profesorka književnosti, koja je za mikrofon izašla sa malom kćerkom. Ona je rekla da ne živi u Valjevu, da želi da se vrati u rodni grad, ali nema gde, jer ovo što živimo nije osveta loših đaka, ovo je osveta loših i zlih ljudi. Pred mikrofon je stala i advokatica Sara el Sarag iz Beograda, koja je rekla da vlast živi na podelama Srbije, a održava je strah, ucena i otimačina. Upitala je i koju je to tajnu odala policajka iz Valjeva, ne može biti tajna da je saobraćajni udes napravljen pod dejstvom alkohola i opijata, i da ceo Beograd zna da je Vučićev kum alkoholičar i narkoman…
Protest Va Petrovdan 2023 002Katarina Petrović sa suprugom Goranom koji je takođe zaposlen u MUP-u.
Na kraju je na scenu stupila policajka Katarina Petrović, predstavljena kao major policije. Podsetimo da je Katarina uhapšena jer je poslanici Mariniki Tepić prosledila delove policijskog izveštaja posle saobraćajnog prekršaja Nikole Petrovića, kuma Aleksandra Vučića, u kome stoji da je ovaj bio pod uticajem alkohola i kokaina. Ubrzo je puštena iz pritvora, nakon što je suspendovana sa posla, tužilaštvo je delo zloupotreba službemog položaja, prekvalifikovalo u odavanje službene tajne.
Izlazak policajke Katarine na binu izazvao je višeminutne ovacije. Vidno uzbuđena, stala je pred mikrofon, i rekla: Dobro veče Valjevo, dobro veče Srbijo! Ja nisam heroj, ja nisam političar, ja sam samo čovek, jedna od vas. Roditelji su nas vaspitavali da budemo ljudi, da se borimo za istinu. Moj tata i danas zna da kaže, sve se pere sem obraza. Tako učimo i našu decu. Želim za svu decu bolju Srbiju. Želim da se zahvalim Valjevu, svojim kolegama, građanima Srbije, koji su me podržali, i koji su bili uz mene u trenucima kad nije bilo lako. Hvala vam!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Manje od dva dana blokade – toliko je vremena bilo potrebno da se uvidi koliko je javni medijski servis slab i nemoćan, kako spolja tako i iznutra. U trenutku pisanja ovog teksta, osmi je dan blokade, a šesti kako RTS ne emituje svoj program. Izgleda i da se suočavaju sa štrajkom unutar kuće. A suština blokade RTS-a nije u onome što objavljuje, nego u onome što prećutkuje
U mesecima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu plamen pobune proširio se po celoj Srbiji. Prvi protesti krenuli su u Novom Sadu odmah nakon tragedije. Vlast je odgovorila hapšenjima, kordonima policije i zastrašivanjem, ali umesto smirivanja demonstranata usledili su novi protesti
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić mesecima je na meti najviših državnih funkcionera i režimskih tabloida, koji ga označavaju kao podmuklog podstrekivača studentskih protesta, oportunistu, “lice zla” i “vođu zločinačke hobotnice”. Kako i zbog čega je jedan rektor postao “državni neprijatelj broj jedan”
“Stojim u kordonu, a moja ćerka mi viče ‘av, av, ubice’. Kako da postupim? Da mi narede – bacio bih pendrek i pancir i stao na stranu svog deteta”, kaže za “Vreme” policajac sa juga Srbije koji po potrebi radi u Policijskoj brigadi Beograd
Nedavno formiranje vlade Đure Macuta jeste deo režimske osvete i cinizma. Najviše se to vidi po “crnoj trojci” novih ministara postavljenih da se obračunaju sa delovima društva koji su predvodnici i simboli velikog višemesečnog bunta, čiji je povod bio pad nadstrešnice u Novom Sadu koji je odneo 16 ljudskih života. Treba rasturiti prosvetu, univerzitete, nepoćudne medije i delove pravosuđa koji odbijaju da slušaju naredbe, što javno, saopštenjima, što krijući se iza zakonskih procedura. Za to su izabrani oni koji neće imati problem da urade sve što im se kaže, pa i da pojačaju naredbe svojim invencijama
Srpski studenti su sto puta ponovili da je ovo maraton. Slično kao Adam Mihnjik osamdesetih u Poljskoj, kada je govorio o „dugom maršu“. Vlast u Srbiji je na putu kraja – samo treba imati strpljenja
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!