Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Činjenica je da sada i postojeća "mala autonomija" Vojvodine dobija na značaju za demokratske i proevropske snage Srbije
U drugom krugu predsedničkih izbora, Boris Tadić je na teritoriji Vojvodine odneo ubedljivu pobedu nad Tomislavom Nikolićem osvojivši oko 52 odsto glasova, dok je ukupni pobednik izbora, novi predsednik Srbije, ovde osvojio oko 44 odsto glasova. Na podlozi tog rezultata lider demokrata u Vojvodini Bojan Pajtić mogao je da izjavi da je DS u Vojvodini „uradio svoj deo posla“ i da „ovako velika prednost našeg predsedničkog kandidata govori o tome da smo zaista dali svoj maksimum, a videćemo narednih dana ko nije dao svoj maksimum i kako se ponašao na izborima“. Već i površan pogled na ovu izjavu upućuje na zaključak da su pozicije Pajtića i pokrajinske organizacije DS u samoj Demokratskoj stranci veoma ojačale.
Još značajnija je činjenica da su Pajtić i DS u samoj Vojvodini na kraju ostvarili ubedljivu pobedu i na pokrajinskim izborima, tek za nijansu manju od one lavovske pobede na izborima 2008. godine, kada su, u koaliciji sa G17, bili osvojili apsolutnu većinu u Skupštini Vojvodine. Naime, sada su, prema preliminarnim rezultatima Pokrajinske izborne komisije, samostalno osvojili ukupno 53 mandata u Skupštini sa 120 mesta (16 po proporcionalnom sistemu izbora, 37 po većinskom sistemu). Nikolićev SNS, pod nazivom „Pokrenimo Vojvodinu“, dobio je 22 mandata (14 plus 8 mesta), a slede: Koalicija SPS-PUPS-JS sa ukupno 13 mandata, LSV sa 10, SVM sa 8, SRS sa 5, DSS sa 4 i „Vojvođanski preokret“ (LDP) sa 1 mandatom.
Proglašavajući pobedu i u borbi za treći mandat na funkciji premijera Vlade Vojvodine, Bojan Pajtić je rekao da demokrate ni ovog puta u Pokrajini neće samostalno formirati vladu, nego će i o novoj većini razgovarati sa dosadašnjim partnerima, koji će i u budućem sazivu Skupštine Vojvodine držati tri četvrtine mesta. Reč je o Ligi socijaldemokrata Vojvodine, Savezu vojvođanskih Mađara i koaliciji oko SPS-a.
Okolnost da je ovoga puta razlika između izbornih rezultata u Vojvodini prema rezultatima u drugim delovima Srbije, pa i Beogradu, doista krupna, postala je glavna tema prvih postizbornih komentara u Novom Sadu, a ta razlika tumači se na veoma različite načine. Najbizarnija je izjava Igora Mirovića, funkcionera SNS-a „za južnu Bačku“, koji je izneo tezu „da su građani Vojvodine pobedom Tomislava Nikolića pokazali da žele da se smanje tenzije između Beograda i Vojvodine“. Krajnji autonomaši, na drugoj strani, ističu da su razlike u većinskoj volji birača sada već tolike da Vojvodina treba da razmisli kuda će je odvesti ovakva centralna Srbija sa ovakvim liderima. Ostaje, zapravo, činjenica da sada i postojeća „mala autonomija“ Vojvodine dobija na značaju za demokratske i proevropske snage Srbije, a taj značaj postao bi tim veći – ukoliko stranke oko novog predsednika Nikolića nekako formiraju republičku vladu, što nije naročito verovatno.
Sam Bojan Pajtić, koji je i jedan od potpredsednika DS-a, a koji je retko govorio o problemima cele Srbije i retko istupao kao tumač politike cele DS, u utorak (22. maja), izjavio je da je „za vojvođanske demokrate sekundarno pitanje ko će biti republički premijer“, te da je „sigurno da će na republičkom nivou vladu formirati DS i socijalisti sa još nekim partnerima“ i da je u procesu formiranja nove vlade Srbije „važan program, a ne imena“. Iz ove izjave moglo bi se razumeti da su u rukovodstvu DS-a već „pregoreli“ pitanje premijera iz neke druge koalicione stranke, već da se s njim više pregovara o programu nove vlade, nego o njenom personalnom sastavu.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve