
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Aleksandar Šapić politički je preživeo 6. oktobar i sednicu Skupštine grada na kojoj se nije ni razmatrala njegova smena. Opozicija je obećala da će je formalno zatražiti u narednom periodu iako je jasno da većinu nemaju. Za sada i oponenti vlasti, ali i građani imaju samo obećanje v. d. predsednice države Ane Brnabić da će “svi u budućnosti videti šta će biti stav stranke” čiji je Šapić potpredsednik. Do tada će režim da zaćuti, baš kao što i sada glasno tihuje prvi čovek grada koji ponovo nije bio na sednici na kojoj je objektivno bio ključna tema
Iako je sednica Skupštine grada Beograda održana 6. oktobra bila zakazana zbog novih postavljenja na direktorske pozicije i raspravama o planovima detaljne regulacije, već u hodniku zgrade na Trgu Nikole Pašića bilo je jasno o čemu će se najviše pričati. Opozicija, i dalje besna zbog toga što je, posle napada na sada već operisanu odbornicu Tatjanu Mičić, Aleksandar Šapić i dalje na čelu grada, zatražila je da se dopuni dnevni red kroz predlog zaključka o smeni gradonačelnika. Glasalo je samo 15 odbornika opozicije, pa je predlog glatko odbijen. Iako smene nije bilo, opozicija je odlučna da se “izmeri” i zatraži vanrednu sednicu.
Marina Pavlić, odbornica Kreni-promeni, prva se obratila na Skupštini grada i zatražila odgovornost gradonačelnika Šapića. “Udariti Tanju (Mićić, prim. aut) znači udariti na sve njene vrednosti, što je nedopustivo. Sve ovo nam se dešava jer su neadekvatni ljudi na pozicijama. Kao odbornici, imamo obavezu da reagujemo jer ovo nije prva polomljena vilica. Gradonačelnik treba da bude ugledan čovek koji štiti sve građane, smiruje tenzije, a ne da ih podgreva. Ujedno to znači i odgovornost za više od milion ljudi u ovom gradu”, poručila je Marina Pavlić sa govornice uz komentar da će tražiti odgovornost za ono što za šta se Šapić sumnjiči.
Konkretizaciju onoga što je Pavlićeva pokrenula u uvodnom izlaganju, javnosti je predočio lider Kreni-promeni Savo Manojlović. Prema njegovim rečima, dalji koraci znače sazivanje vanredne sednice na kojoj bi se razmatrala smena Šapića. “Ne postoji nijedna druga tema ovde o kojoj možemo razgovarati osim o odgovornosti Aleksandra Šapića. Želim da obavestim javnost da imamo sa ostalim kolegama iz opozicije trećinu potrebnih potpisa kojom ćemo tražiti vanrednu sednicu. Očekujem da je predsedavajući zakaže u odgovarajućem roku. Pozivamo i predstavnike Socijalističke partije Srbije da podrže ovaj predlog koji podnosimo u sredu 7. oktobra”, kratko je elaborirao Manojlović nakon čega je njegova odbornička grupa napustila salu.

Od partijskih drugova, o Šapiću je jedini govorio Aleksandar Mirković, šef odborničke grupe SNS i kadar od poverenja naprednjaka. Napad na Tatjanu Mićić je osudio, ali umesto konkretnog izvinjenja njoj, uputio je na izjavu bivšeg predsednika države Aleksandra Vučića i pritom ocenio da opozicija ne govori istinu: “Osuđujemo svaki vid nasilja kao što smo i radili do sada, pogotovo ako je u pitanju napad na žene… Aleksandar Vučić ne da nije stao u zaštitu Šapića, već je pet ili šest sati nakon toga izjavio da Šapić snosi odgovornost za to. To je brutalna laž. Žao mi je što su temu iskoristili za jeftinu manipulaciju. Podneli su zaključak zbog određenih postupaka Šapića, a onda napustili sednicu. Za predlog je glasalo 15 od 46 odbornika, što vam govori koliko imaju ozbiljne namere”, razložio je stav Mirković, tako da ni dalje nije jasno da li se će se osuda preliti i u visoko podignutu ruku za smenu Šapića.
Takav stav imao je i Nikola Nikodijević, predsedavajći iz redova socijalista, koji je izjavio da prvo čeka predlog pa će se zvanično izjasniti.
Upravo to pitanje je redakcija “Vremena” pokušala da postavi i Aleksandru Mirkoviću – dakle, da li će odbornci SNS-a glasati za smenu Šapića – ali on se ljubazno izvinio i rekao da ne može da govori. Nije o tome hteo da govori ni naprednjak Nebojša Bakarec, kao ni Toma Fila iz Socijalističke partije Srbije. Upadljivo je bilo ćutanje naprednjaka i socijalista koji će i dalje čekati odluku centrale stranke o tome šta im je činiti.
Ćutanje je primetio i jedan od najaktivnijih odbornika opozicije Stefan Simić, koji je za “Vreme” objasnio zašto naprednjaci ne dižu glas. “Ćute i to je deo taktike jer veruju da je to pokazivanje snage iako ne razumeju da je upravo suprotno. Ovim činom oni pokazuju slabost, ali to je taj radikalski manir. Ne smenjuju oni Šapića jer ga vole, očigledno su odabrali strategiju da ga u ovom momentu ne diraju iako jasno vide do koje mere je upropastio grad. Predlog o njegovoj smeni ćemo podržati, što mora da bude u roku od 15 dana od trenutka kada se predaju potpisi za sazivanje sednice. Šapić je priznao da je prvi započeo konfilkt i nadam se da broji poslednje dane na čelu grada”, istakao je Simić za “Vreme”.
Podršku Šapićevoj smeni daće i odbornici “Mi – snaga naroda” što je saopštio Borislav Antonijević. Ovaj pokret broji deset članova u Skupštini grada, ali u ovom trenutku nije poznato da li će baš svi podržati ovu ideju. Za sada je stiglo obećanje da odbornici koji su ranije glasali za smenu Šapića neće ostati usamljeni. “Ovo što se dogodilo je presedan zbog čega mi više ne želimo da učestvujemo u radu. Solidarno ćemo podržati predlog da se raspravlja o Šapićevoj smeni. Podsećam da smo o ovoj temi već jednom raspravljali i tada nije bio usvojen predlog o njegovoj smeni. Nemamo dovoljan broj glasova da izglasamo smenu Šapića osim ako vladajuća većina to ne podrži”, istakao je Antonijević.
Još uvek je otvoreno pitanje da li će vlast to i odlučiti iako su objektivno male šanse da naprednjaci “sruše” svog gradonačelnika na predlog opozicije. Izjava v. d. predsednice države i poverenice SNS za Beograd Ane Brnabić da će svi videti kakva će biti sudbina Šapića, umnogome zavisi i od rezultata parlamentarnih izbora 25. oktobra. Šapić uoči sednice nije zakazao ni redovno obraćanje javnosti, što se dešavalo u prošlosti.
U međuvremenu, posle napada na Tatjanu Mićić 28. septembra prestao je da govori u javnosti, izuzev na konferenciji za medije 29. septembra kada se izvinio Beograđanima i Aleksandru Vučiću. Nije tajna, o čemu je i “Vreme” ranije pisalo, da Šapić nema veliku podršku unutar stranke čiji je potpredsednik i da ima svega nekoliko kadrova sa kojima je u korektnim odnosima. Poznavaoci prilika upravo zato tvrde da je Siniša Mali formalno i dalje odbornik iako na sednice ne dolazi. Razlog je da bi bio kadar koji može da se uključi sa “klupe” i tako zaustavi pad SNS u gradu i ponovo sedne u fotelju gradonačelnika posle više od deset godina ako to zatreba.
Novost u gradskim zasedanjima je i to što se oko sale, kao i na ulazu u zgradu, nalaze jake snage obezbeđenja. Samo ovo skupštinsko zasedanje motrilo je oko 20 pripadnika momaka i devojaka obučenih u plave duksere, koji su se starali o redu i miru. Ovakva praksa pojavila se nakon prethodnih zasedanja na kojem je bilo incidenata. Iako je sada slika drugačija, odbornici opozicije kažu da su u pitanju ljudi koji korektno obavljaju svoj posao i da više nema onakvih slika koje smo viđali prošle godine kada su njihove kolege tukle građane koji su protestovali.
Osim rasprave o Šapiću, kroz dnevni red nekoliko sati pred zasedanje provučeni su predlozi o kadrovskim rešenjima koji su kasnije i izglasani. Tako su naprednjaci i socijalisti ponovo izglasali da na poziciji vršioca dužnosti direktora Javnog komunalnog preduzeća “Gradska čistoća” i u narednom periodu bude Marko Popadić, dobro poznato lice u gradskim krugovima. Osim političke prošlosti, sporno je i to što se nezakonski iznova bira u v. d. statusu. Po istom receptu imenovan je Dušan Tojagić, koji će voditi računa o “Zelenilu”, kao i Marija Leković koja će i dalje voditi “Direkciju za građevinsko zemljište i izgradnju”, dok će Nemanja Šegrt brinuti o budućnosti JKP “Beogradska tvrđava”.
Novo lice koje je prošlo ispod radara javnosti u hrpi materijala je Jovana Petronijević, koja će voditi “Teatar Vuk”. Najpre je razrešen dužnosti v. d. direktora Milan Stojković, da bi na njegovo mesto bila postavljena Petronijevićeva, koja je do sada vodila Kulturni centar Beograd. Popularnost je stekla u sitkomu “Kursadžije”, koji se godinama emitovao na jednoj od televizija sa nacionalnom frekvencijom. Interesantno je da je upravo ovaj podatak izostavila kada je slala svoj CV odbornicima kako bi je izabrali. Mizerne su šanse da bi promenili mišljenje i glasali protiv da su to videli, ali je interesantan podatak da je samo to preskočeno u biografiji na dve stranice.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve