

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Komesar za izbeglice


Naslednik: Od prošle nedelje na mestu komesara za izbeglice, na kome su se pre njega nalazili Brana Crnčević, Buba Morina i Sandra Rašković-Ivić. Postavila ga je Vlada Srbije.
Stanje: Rođen 24. avgusta 1960. u Splitu (česta slučajnost karakteristična za decu „vojnih lica“ pokojne SFRJ). Ime je dobio po planini (sada u BiH). Oženjen Irkinjom iz Belfasta koju je upoznao u Sri Lanki; kćer Tara (8) i sin Luka (6). Državljanin Australije, Irske, nekoliko Jugoslavija, državne zajednice… Duhovno: brđanin (sa Banovog brda).
Specijalizacije: Ekonomija zdravstva, menadžment zdravstva, javno zdravlje, primarna zdravstvena zaštita, medicina.
Interesovanja i iskustvo: Projektovanje, izrada, razvoj, upravljanje i obezbeđenje zdravstvenih usluga, nadzor i realizacija programa, obuka ljudstva u pomenutim oblastima, pregovaranje u ostvarivanju složenih projekata, analiza i vrednovanje. U proteklim godinama iskustvo je sticao radeći u Australiji, BiH, SR Jugoslaviji, Makedoniji, Narodnoj Republici Kini, Sri Lanki, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD.
Zvanja i poslovi: Diploma iz ekonomije zdravstva (Melburn, 1999), magistar javnog zdravstva (Harvard, Boston 1996), diploma stručnjaka za akupunkturu (Peking, 1987), lekar (Beograd, 1985), klinički lekar (Kolombo, 1986–87), urgentna medicina i endokrinologija (Džersi, 1988; London, 1988–89), Neurološka klinika (Beograd, 1990–94), osnivač agencije „2PRO4“ za stručnu pomoć stranim delegacijama u SRJ (Beograd, 1992–95), direktor zdravstvenog centra, planer programa javnog zdravstva za Aboridžine (Kerns, 1996–99), konsultant Svetske banke za finansiranje zdravstva (Sarajevo, 1998), konsultant Svetske banke za primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo (Makedonija, 1999-2000), konsultant za projekat osnovne zdravstvene zaštite Svetske banke u Republici Srpskoj (1999–2000), specijalni savetnik ministra zdravlja (Beograd, 2001–02), konsultant za analizu zdravstvene politike za Svetsku banku (BiH, 2000)…
Dobitnik: Nagrada „Albert Švajcer“ Harvardske škole javnog zdravstva (1996).
Nije rekao ništa: O dvogodišnjem iskustvu savetnika srpskih ministara zdravlja, da li je, kako i zbog čeka „upadao“ i „ispadao“ iz tekućih ovdašnjih zdravstveno-političkih kombinacija.
Izbeglice: „Jedan od najtežih problema izbeglica je siromaštvo koje teže pogađa nego lokalno stanovništvo. Svet je sklon da ceo kompleks izbegličkih problema svrsta u kategoriju posttraumatskog sindroma, a taj pristup – recimo, uslovno, kulturološkog obrasca zapadne civilizacije – sudara se ponekad sa lokalnim obrascima ponašanja.“
Šta treba, na primer: „Lokalne vlasti moraju se naučiti na transparentnije ponašanje i obogaćivanje načina pristupa izbeglicama. S druge strane, očekujem da će u saradnji sa Visokim komesarijatom UN-a za izbeglice biti uspostavljen jedinstven informacioni sistem za ceo region.“
O prvim primedbama: „Menadžerstvo ovde iz nekog razloga ima negativnu konotaciju a, u stvari, znači isto što i lošim značenjem neopterećeno ‘domaćinsko ponašanje’, tj. iskorišćavanje raspoloživih sredstava na najbolji moguć način. Da li je to nešto rđavo, kako god ga zvali?“
Sportski tip: Na svetskim prvenstvima u veslanju osvojio je četvrto (1978), peto (1977) i dvanaesto mesto (1976). U različitim veslačkim kategorijama osvajao je titulu prvaka Jugoslavije (1976–79). Bio je četvrti na Prvenstvu Jugoslavije u gađanju iz pištolja (1980). Iskusan je jedriličar, uključujući i okeanske rute.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve