
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Komesar za izbeglice

Naslednik: Od prošle nedelje na mestu komesara za izbeglice, na kome su se pre njega nalazili Brana Crnčević, Buba Morina i Sandra Rašković-Ivić. Postavila ga je Vlada Srbije.
Stanje: Rođen 24. avgusta 1960. u Splitu (česta slučajnost karakteristična za decu „vojnih lica“ pokojne SFRJ). Ime je dobio po planini (sada u BiH). Oženjen Irkinjom iz Belfasta koju je upoznao u Sri Lanki; kćer Tara (8) i sin Luka (6). Državljanin Australije, Irske, nekoliko Jugoslavija, državne zajednice… Duhovno: brđanin (sa Banovog brda).
Specijalizacije: Ekonomija zdravstva, menadžment zdravstva, javno zdravlje, primarna zdravstvena zaštita, medicina.
Interesovanja i iskustvo: Projektovanje, izrada, razvoj, upravljanje i obezbeđenje zdravstvenih usluga, nadzor i realizacija programa, obuka ljudstva u pomenutim oblastima, pregovaranje u ostvarivanju složenih projekata, analiza i vrednovanje. U proteklim godinama iskustvo je sticao radeći u Australiji, BiH, SR Jugoslaviji, Makedoniji, Narodnoj Republici Kini, Sri Lanki, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD.
Zvanja i poslovi: Diploma iz ekonomije zdravstva (Melburn, 1999), magistar javnog zdravstva (Harvard, Boston 1996), diploma stručnjaka za akupunkturu (Peking, 1987), lekar (Beograd, 1985), klinički lekar (Kolombo, 1986–87), urgentna medicina i endokrinologija (Džersi, 1988; London, 1988–89), Neurološka klinika (Beograd, 1990–94), osnivač agencije „2PRO4“ za stručnu pomoć stranim delegacijama u SRJ (Beograd, 1992–95), direktor zdravstvenog centra, planer programa javnog zdravstva za Aboridžine (Kerns, 1996–99), konsultant Svetske banke za finansiranje zdravstva (Sarajevo, 1998), konsultant Svetske banke za primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo (Makedonija, 1999-2000), konsultant za projekat osnovne zdravstvene zaštite Svetske banke u Republici Srpskoj (1999–2000), specijalni savetnik ministra zdravlja (Beograd, 2001–02), konsultant za analizu zdravstvene politike za Svetsku banku (BiH, 2000)…
Dobitnik: Nagrada „Albert Švajcer“ Harvardske škole javnog zdravstva (1996).
Nije rekao ništa: O dvogodišnjem iskustvu savetnika srpskih ministara zdravlja, da li je, kako i zbog čeka „upadao“ i „ispadao“ iz tekućih ovdašnjih zdravstveno-političkih kombinacija.
Izbeglice: „Jedan od najtežih problema izbeglica je siromaštvo koje teže pogađa nego lokalno stanovništvo. Svet je sklon da ceo kompleks izbegličkih problema svrsta u kategoriju posttraumatskog sindroma, a taj pristup – recimo, uslovno, kulturološkog obrasca zapadne civilizacije – sudara se ponekad sa lokalnim obrascima ponašanja.“
Šta treba, na primer: „Lokalne vlasti moraju se naučiti na transparentnije ponašanje i obogaćivanje načina pristupa izbeglicama. S druge strane, očekujem da će u saradnji sa Visokim komesarijatom UN-a za izbeglice biti uspostavljen jedinstven informacioni sistem za ceo region.“
O prvim primedbama: „Menadžerstvo ovde iz nekog razloga ima negativnu konotaciju a, u stvari, znači isto što i lošim značenjem neopterećeno ‘domaćinsko ponašanje’, tj. iskorišćavanje raspoloživih sredstava na najbolji moguć način. Da li je to nešto rđavo, kako god ga zvali?“
Sportski tip: Na svetskim prvenstvima u veslanju osvojio je četvrto (1978), peto (1977) i dvanaesto mesto (1976). U različitim veslačkim kategorijama osvajao je titulu prvaka Jugoslavije (1976–79). Bio je četvrti na Prvenstvu Jugoslavije u gađanju iz pištolja (1980). Iskusan je jedriličar, uključujući i okeanske rute.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve