Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Hrvatske vlasti petnaest godina hapse kako im padne na pamet, nikad ne dostavivši spisak stvarno sumnjivih počinilaca ratnih zločinaca. "Slučaj Purda" se zato čini kao politički odgovor na to: ova uzbuna daje nadu da će napokon, obje države, preispitati spiskove stvarnih sumnjivaca
Hrvatska vlast je na „zadnjim nogama“: 5. januara ove godine na graničnom prelazu u Orašju uhapšen je Tihomir Purda, hrvatski državljanin protiv kojega postoji optužnica za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ranjenika u Vukovaru.
U saopćenju Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu kaže se da je njegov slučaj u fazi istrage, preuzet iz grupe vojnih predmeta s početka 1990-ih i da je prošao prvu fazu revizije 2004. godine, kad je to Tužilaštvo preuzelo predmete ratnih zločina od Vojnog suda u Beogradu. Slijedi još jedna revizija takvih predmeta, koju će „uskoro učiniti komisija koju su letos zajednički formirali nadležni državni organi Srbije i Hrvatske, kako bi se izvršila precizna analiza i rešili nesporazumi“.
Prema pisanju medija, jer službeni izvori zasad šute, optužnica protiv Purde podignuta je još 1992. godine; šef „Veritasa“ Savo Štrbac tvrdi da ima podatke da je dotični vinovnik ubojstva ratnih zarobljenika i ranjenika, čemu je svjedočilo dvadesetak pripadnika tadašnje JNA i ostalih svjedoka.
U hrvatskim medijima u međuvremenu traje pravi rat: portal Politika je objavio navodni spisak onih koje traži Srbija zbog ratnih zločina; taj je spisak jako nalik onom nikad autoriziranom spisku hrvatskih branitelja uopće. Premijerka Jadranka Kosor sada kaže: eto, jesam li vam rekla da ne treba to javno objaviti, jer će to neprijatelj iskoristiti, a u stvari je riječ o još jednoj manipulaciji države koja prikriva muljanje sa statusom branitelja, kojega koriste i oni koji na to nikako nemaju pravo, što znaju ponajprije pravi branitelji, poput Branka Borkovića ili žene-svjedoka doktorice Vesne Bosanac.
Hrvatske vlasti petnaest godina hapse kako im padne na pamet, nikad ne dostavivši spisak stvarno sumnjivih počinilaca ratnih zločinaca. „Slučaj Purda“ se zato čini kao politički odgovor na to: ova uzbuna daje nadu da će napokon, obje države, preispitati spiskove stvarnih sumnjivaca.
Da je o politici riječ u „slučaju Purda“ govori i činjenica da u vojnim arhivima – danas Tužilaštvu za ratne zločine – postoje i optuženi koji se zovu Branislav Glavaš, Tomislav Merčep i Vladimir Šeks, kojima nikada nije dostavljena optužnica i protiv kojih ne postoji Interpolova međunarodna potjernica.
Za nadati se da će nadležni u Zagrebu „izvršiti preciznu analizu i rešiti nesporazume“, pa potom goniti prave ratne zločince.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve