
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Međunarodni dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu, obeležen je 16. decembra 2011. centralnom komemorativnom manifestacijom u Beogradu.
Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Milan Marković polaganjem venaca i odavanjem počasti, predvodio je komemorativnu manifestaciju koja je obeležena na Spomen-groblju na Bežanijskoj kosi.
Nakon ministra Markovića, koji je istakao značaj obeležavanja ovog dana, kao posvećenosti naše zemlje tekovinama antifašizma, prisutnima se obratio predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, Vitomir Mihailović, podsetivši na brojna stradanja Roma u Drugom svetskom ratu.
Dan 16. decembar uzet je za Međunarodni dan sećanja na Rome žrtve Drugog svetskog rata, jer je tog datuma 1942. Hajnrih Himler izdao naredbu na osnovu koje je iz svih evropskih zemalja, pod okupacijom Italije i Nemačke, deportovano 26.000 Roma u logor Aušvic-Birkenau. Plan nacista predvideo je eliminisanje Roma i Jevreja, isključivo na osnovu rasne pripadnosti, a ne kao ideoloških neprijatelja.
Slavica Denić, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je, u izjavi za «Vreme», da je činjenica da su Romi bili žrtve rasne diskriminacije i holokausta tokom istorije, i upozorila na to da se mnogi fenomeni tih vrsta javljaju i danas.
«Obeležavanje današnjeg dana je važno da ne bismo zaboravili počinjene zločine, ili, još gore, dozvolili sebi da se ponove. To je prilika i da se skrene pažnja na težak socijalno-ekonomski položaj sa kojim su Romi danas suočeni uprkos naporima naše zemlje ali i međunarodne zajednice», naglasila je sekretarka.
Procenjuje se da je na području kraljevine Jugoslavije bilo 300.000 Roma, a da je polovina od ovog broja ubijena pre ili u toku deportacije, kao i u samom logoru. U Srbiji je stradalo oko 46.000 Roma, na području NDH 80.000, a smatra se da je u Jasenovcu ubijeno najmanje 60.000 Roma.
Za vreme Drugog svetskog rata ukupno je, u celom svetu, ubijeno oko 1,2 miliona Roma.
Na značaj obeležavanja dana žrtava koje su stradale žrtve Drugog svetskog rata, ukazala je i država tako što je na novoj listi nacionalnih praznika ove godine i dan posvećen žrtvama holokausta – 22. april, kada se desio proboj u Jasenovcu.
—Ono što posebno zabrinjava je i socijalna distanca prema ovom kolektivitetu koja je još uvek evidentna i koja se proteže od neprihvatanja Roma za supružnika od strane porodice, do prikrivene ili čak otvorene diskriminacije u zapošljavanju.
Takođe, verujem da nemili događaji poput grafita, napada ili pretnji upućenih Romima nisu stav većine građana Srbije, da mi jesmo multietnička zemlja i da to jeste naše bogatstvo.
Dakle, poruka današnjeg dana je svakako da on ne sme da se ponovi u XXI veku prema bilo kojoj zajednici – poručila je Slavica Denić, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve