

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Pliva u Beogradu
Miris borbe za preuzimanje hrvatske Plive opio je krajem nedelje (26–30. jun) investitore i na Beogradskoj berzi. I dok su američki i islandski farmaceuti licitirali oko cene koju bi platili akcionarima Plive, Hemofarm je zabeležio nedeljni rast od 4,2 odsto dostižući u petak sedmični maksimum na 9270 dinara. U godini u kojoj su aktuelna spajanja i preuzimanja u farmaceutskoj industriji, ne bi trebalo previše da začudi dolazak strateškog partnera u Hemofarm, čijem rastu i razvoju je faktički jedini protivnik sopstvena država koja oštro reguliše cene lekova. Lider rasta je ipak bila beogradska Agrobanka, koja je povećala tržišnu kapitalizaciju za više od deset procenata. Ni tokom prethodnih pet trgovačkih dana Komisija za hartije od vrednosti nije odobrila dokapitalizaciju ove bankarske ustanove pa je to bio signal mnogim investitorima da požure i zauzmu dugu poziciju u ovoj hartiji. Tokom ove nedelje biće održana i skupština akcionara Agrobanke na kojoj će biti usvojen izveštaj o poslovanju u prethodnoj godini kao i plan razvoja u narednom periodu. Slične sudbine nisu bili akcionari Energoprojekta čija je skupšina odložena, zahvaljujući pre svega rukovodiocima preduzeća koji su uspeli da minimiziraju značaj ovog vrhovnog tela svakog akcionarskog društva. Cena akcija našeg najvećeg građevinara već nedeljama varira oko 800 dinara sa vrlo nejasnom budućnošću i pored velikih poslova koje članice ovog holdinga obavljaju.
Veliki promet tokom sedmice zabeležio je i zrenjaninski Dijamant, koji je dostigao nedeljni maksimum na ceni od 10.700 dinara. Samo poslednjeg trgovačkog dana preko 3000 akcija ovog emitenta promenilo je vlasnike. Većinski vlasnik najveće domaće uljare je hrvatski Agrokor, koji je u periodu otkad je ušao u kompaniju uložio više od 40 miliona evra. Stoga i ne čudi rast akcija nakon objavljenih dobrih rezultata, koje su od početka godine povećale vrednost za više od 25 procenata.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve