

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Za novog rektora Univerziteta u Beogradu izabran je profesor Pravnog fakulteta dr Dejan Popović.


Za ovog poznatog stručnjaka za finansije u drugom krugu je glasalo 60 od 82 člana Saveta BU-a. Na njegov predlog, za prorektore su izabrani dr Aleksandar Cvetanović, dekan Građevinskog fakulteta, profesor dr Ljubiša Topisarović, sa Biološkog fakulteta, i profesor dr Aleksandar Lipkovski, dekan Matematičkog fakulteta, koji su takođe izabrani tajnim glasanjem.
Profesor Popović je bio jedan od četvorice kandidata za rektorsku funkciju: u prvom krugu za Popovića su glasala 43 člana Saveta, dr Žarko Spasić sa Mašinskog fakulteta dobio je 19 glasova, za dosadašnjeg prorektora dr Bogdana Đuričića, profesora Medicinskog fakulteta, glasalo je 17 članova, a za dr Petra Jovanovića, profesora FON-a, glasalo je šestoro članova Saveta BU-a.
OPTIMIZAM: Prve izjave novog rektora, koji će 1. oktobra u Kapetan Mišinom zdanju zameniti rektora Mariju Bogdanović, nagoveštavaju da su pred Beogradskim univerzitetom možda bolji dani: Dejan Popović je naglasio evropsku orijentaciju Beogradskog univerziteta, intenzivnije uključivanje u Bolonjski proces, ali je naglasak stavio i na poboljšanje materijalnog položaja Univerziteta. Novi rektor je priznati stručnjak za finansije: 1990/91. bio je predsednik Komisije za fiskalnu reformu Vlade Republike Srbije, član ekspertskog tima Dragoslava Avramovića za izradu Programa monetarne rekonstrukcije (93/94), jedan je od eksperata koji su učestvovali u pripremi fiskalne reforme u Slovačkoj (1991); od januara 2001. do aprila 2003. bio je u Đinđićevoj vladi zamenik ministra finansija i ekonomije Božidara Đelića.
Novi rektor je istakao da će se zalagati da Univerzitet dobije veći deo sredstava iz budžeta, ali i da se Beogradskom univerzitetu, koji je pre Drugog svetskog rata bio jedan od najbogatijih u Evropi, vrati oduzeta imovina. Poboljšanje materijalnog položaja fakulteta i instituta u sastavu BU-a je „preduslov svih reformi“, rekao je Popović.
Pred rektorom Dejanom Popovićem su veliki poslovi, pre svega donošenje novog zakona o visokom obrazovanju, kako bi se nastavile integracije u evropske obrazovne tokove, koje su započele potpisivanjem Bolonjske deklaracije. Pošto smo postali deo evropske obrazovne porodice, rektor je naglasio da će insistirati da se olakša vizni režim za nastavnike i studente koji se usavršavaju u inostranstvu.
„Čuvaćemo autonomiju univerziteta, to je velika vrednost koja izdvaja Beogradski univerzitet i koja ga na pravi način legitimiše u evropskom okruženju. Univerzitet ne sme da bude pod uticajem vlasti… Vladi je u interesu da univerzitet bude slobodan i autonoman“, rekao je Popović.
IZNENAĐENjE: Za mnoge je bilo iznenađenje da je novi rektor predložio za jednog od prorektora Aleksandra Lipkovskog, dekana Matematičkog fakulteta, koji nije podržao Prednacrt zakona o visokom školstvu i koji je, podsetimo, član DSS-a. Novi rektor je naglasio da će „struktura rektorskog kolegijuma biti politički neutralna“.
Iznenađenja na ovoj sednici Saveta BU-a bilo je još: dosadašnji rektor Marija Bogdanović, čestitajući profesoru Popoviću na izboru, izjavila je novinarima da je veoma iznenađena ishodom glasanja, jer „glasovi nisu bili podeljeni između dva kandidata“.
Naime, u poslednjem trenutku, kada je počela procedura za izbor rektora, promenjeni su članovi Saveta koje imenuje Vlada Srbije, što je „krajnje nekorektno i rezultat glasanja je upravo to pokazao“, otvoreno je rekla Marija Bogdanović.
Nije bio trenutak da sada već bivšem rektoru bude postavljeno pitanje zašto na tu „nekorektnost“ nije ukazala ranije i glasnije. Rektorat nije glasno reagovao ni na ultimativno pismo koje je stiglo iz Ministarstva prosvete i kojim se Savet Univerziteta u Beogradu upozorava da nijedna njegova odluka neće biti važeća ukoliko sednici Saveta BU-a ne bude prisustvovao i predstavnik Bogoslovskog fakulteta. Napomenimo da još nije okončana akademska i zakonska procedura o vraćanju Bogoslovskog fakulteta u okvire BU-a.
Dejan Popović je rođen u Beogradu 1950. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu sa prosečnom ocenom 9,97. Na ovom fakultetu je i magistrirao i doktorirao sa odlikom. Za asistenta (Katedra društveno-ekonomskih nauka) izabran je 1973. Od 1991. je redovni profesor Pravnog fakulteta na predmetu Javne finansije i finansijsko pravo. Na poslediplomskim studijama predaje Evropsko poresko pravo i Međunarodno poresko pravo.
U dva mandata izabran je za dekana Pravnog fakulteta, a bio je i predsednik Saveta fakulteta.
Profesor Popović je bio stipendista holandske vlade, a na američkim univerzitetima Merilend i Virdžinija boravio je kao Fulbrajtov stipendista. Novi rektor je naučni savetnik u Ekonomskom institutu u Beogradu, a bio je i glavni urednik časopisa „Anali“.
Profesor Popović je autor desetak knjiga i brojnih naučnih radova iz oblasti javnih finansija, poreskog prava i prava EU-a.
Novi rektor BU-a je poliglota: govori engleski, a služi se francuskim, italijanskim, nemačkim i slovenačkim jezikom. Kolege za njega kažu da je vrlo dobar i vrlo obrazovan stručnjak.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve