

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Srpski poslovni ljudi žive u strahu od objavljivanja sasvim suvislih, tačnih i argumentovanih tekstova, koji su daleko od bilo kakvog vređanja i podmetanja "klipova u točkove zlatnom dobu" koje samo što nije došlo. To svedoči koliko strah od duge ruke vlasti hara među privrednicima
U dnevnom listu „Danas“ dva ponedeljka zaredom pojavila se u biznis dodatku rubrika sa pompeznim nadnaslovom „Reč tajkuna.“
Oba priloga se odnose na letnji prijem u srpskom poslovnom klubu „Privrednik“, odnosno komentarišu šta je tamo rečeno i kakav je to odjek imalo u javnosti.
Nikakav, kao što sam pisao u redovnom komentaru za „Vreme“ kada sam taj skup uporedio sa parastosom na odru od ranije upokojenog srpskog preduzetnika.
Zanimljivo je, međutim, nešto sasvim drugo. Oba teksta su potpisana identično: Ime autora poznato je redakciji!
Onaj prvi čije „ime je poznato redakciji“ požalio se na javnu percepciju preduzetnika i napisao:
„Elemente populizma čuo sam, nažalost, pre neki dan i u govoru potpredsednice Vlade Zorane Mihajlović. Koliko me je obradovala njena izjava (na proslavi kluba „Privrednik; op.a) da ne pripada onom delu političke elite i srpskog društva koje biznismene smatra tajkunima, toliko mi je zasmetala njena poenta da su ‘neki privrednici mislili da su jači od države’. Svima nama, koji smo se to veče osećali kao domaćini, bila je to jasna poruka. Ni pokušaj finalnog reteriranja, pozivom ‘da to ostavimo iza nas’, nije me ubedio da Zorana Mihajlović misli iskreno.“
Ovom prvom tajkunu čije je ime poznato redakciji odgovorio je, tercirao mu, bolje je reći, drugi s imenom u redakcijskoj kartoteci i u prošli ponedeljak napisao je, između ostalog, i ovo:
Zorana Mihajlović je „pozvala srpski poslovni klub Privrednik da zajedno sa Vladom i njenim Ministarstvom radimo na tome da uslovi poslovanja budu bolji. Potpredsednica Vlade smatra važnim da se čuje šta misli Privrednik, čiji članovi zapošljavaju preko 40.000 ljudi, uplaćuju u budžet 400 miliona evra poreza i doprinosa i investiraju preko 400 miliona evra. Kao prvi posao zajedničke radne grupe predložila je rešavanje problema oko Zakona o konverziji, ali i o svemu drugome što može da pomogne da uslovi i poslovanje budu bolji. Još je naglasila da je zadatak države da stvori uslove, ne da se bavi biznisom, a da je naš posao da se bavimo biznisom. Zorana Mihajlović tačno je primetila da nema napretka Srbije bez nas i da Srbija ne može da napreduje samo sa jednom grupom investitora, stranim investitorima.
Obećavajuće je zvučalo. Ali, nažalost, samo to veče.
Ohrabren onim što sam čuo, uveče sam odgledao informativne emisije na svim televizijama i sutradan sam kupio i pročitao sve dnevne novine. Znam zašto ni jedan elektronski i štampani medij nije objavio ni jedno jedino slovo o onome što se čulo u klubu Privrednik. I zbog toga se ne osećam dobro. Sutradan se s nekima od nas u vrlo negativnom kontekstu opet obračunavao predsednik države. Ovog puta oko prodaje PKB-a, spominjući pojedine biznismene maltene kao lopove i ljude sklone korupciji.
Žao mi je što je propala ideja za naslov ‘Vlada poziva tajkune na dogovor’ .
Možda neki drugi put“, zaključuje ovaj no name, bezimeni autor čije je ime poznato redakciji „Danasa“.
Dva su objašnjenja moguća za ovaj talas anonimnih tekstova. Prvo se svodi na to da srpski poslovni ljudi žive u strahu od objavljivanja sasvim suvislih, tačnih i argumentovanih tekstova, koji su daleko od bilo kakvog vređanja i podmetanja „klipova u točkove zlatnom dobu“ koje samo što nije došlo. To svedoči koliko strah od duge ruke vlasti hara među privrednicima.
Drugo objašnjenje, još manje utešno, jeste da je „Danas“ izmislio ove autore za potrebe svog „Biznis dodatka“, što svedoči da je neki novinar žrtvovao svoj identitet i maskirao se u ta redakciji poznata lica, otklanjajući tako mogućnost da se nekom zamere.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve