

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




U 38 gradova Rusije protestovalo se zbog naredbe o mobilizaciji. Nedozvoljeni skupovi su nezakoniti prema ruskim antiprotestnim zakonima. U Beogradu je održan antiratni protest
U Moskvi i u 38 gradova Rusije protestovalo se protiv mobilizacije koju je danas objavio predsednik Vladimir Putin.
Prema podacima OVD-Info, portala nezavisnih posmatrača policijskog postupanja, u Moskvi je u centralnoj ulici Arbat u demonstracijama učestvovalo nekoliko stotina ljudi.
Uhapšeno je 1.054 osobe, navodi portal Meduza, pozivajući se na OVD-Info.
Na video snimcima na društvenim mrežama vidi se da su uzvikivali “Ne ratu!” i “Putin u rov!”.
U Sankt Peterburgu je na protestima, prema podacima Meduze, privedeno najmanje 505 ljudi.
Nedozvoljeni skupovi su nezakoniti prema ruskim antiprotestnim zakonima.
Ruski predsednik Vladimir Putin je najavio da će se u Ruskoj Federaciji provesti delimična mobilizacija. „Odluka je potpisana. Mobilizacija se organizuje od danas”, rekao je između ostalog Putin. Biće mobilisano 300.000 ljudi.
U Beogradu su se u sredu uveče okupili članovi neformalne grupe građana „Rusi, Ukrajinci i Belorusi zajedno“ na Trgu Republike u Beogradu da bi protestovali zbog, kao su istakli, agresije koju sprovodi predsednik Rusije Vladimir Putin u Ukrajini.
Skup je protekao bez incidenata, a učesnici su nosili transparente sa natpisima „Putin je ubica“ na srpskom i engleskom jeziku i „Zaustavite rat u Ukrajini“.
S.Ć./Al Jazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve