

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Povodom odlaska Željka Obradovića iz Partizana i semantika je postala politika.
Naime, da li je trofejni trener podneo „neopozivu ostavku“ ili nije baš neopozivu nego je predsednik kluba dopisao taj pridev?
Prema rečima trenera, Ostoja Mijailović jeste tražio da se to doda kako bi lakše prodao ostavku navijačima. Od toga je svejedno ispao fijasko.
Ostavka je odstupanje sa funkcije. Za razliku od otkaza ili smene, suština ostavke je u ličnom aktu ili zahtevu.
Ona bi trebalo da bude moralni čin podnosioca ostavke ili praktični – ne vidi kako više da obavlja funkciju. Ili duboko lični, iz privatnih, zdravstvenih, emotivnih razloga.
Postoje „nuđene“ ostavke koje zapravo nisu ostavke već taktički poziv za pregovore.
Postoje i iznuđene ostavke, naravno. Recimo, Aleksandar Ranković je 1966. podneo takvu ostavku na funkcije u Savezu komunista.
Ima i taktičkih ostavki, politikantskih. Recimo, kad se Miloš Vučević povuče sa čela Vlade pa padne Vlada.
Koren reči je praslovenski i staroslovenski, vodi nas preko reči stav (poza, mišljenje, držanje) do stati, što, paradoksalno, može da znači i prekinuti kretanje ili neku drugu radnju, a može da znači i početi.
„O“ mu tu dođe kao negacija – ostaviti je suprotno od staviti. Kao i u reči (o)poziv. Tu je u korenu isto staroslovensko zvati.
Neopozivo je neporecivo, nepovratno, konačno.
Slobodan Jovanović je u Ustavnom pravu (1924) pisao da ostavka „mora biti uvažena“, da je definitivna i daje efekte odmah.
Dakle, nema gradacije – nije neopoziva ostavka jača od „obične“ ostavke, nego je u pojam ostavke utkano to da je neopoziva.
„Neopoziva ostavka“, naravno, može biti hiperbola, da se naglasi odlučnost. Ali, u suštini je pleonazam, kao „skroz mrtav“, „fabrički nov“, „sasvim odlučan“.
To ništa ne pomaže da se razjasni stanje u Partizanu gde bi navijači voleli da ostavka ipak ne bude ostavka i da se opozove neopozivo.
**Ovaj tekst najpre je objavljen u njuzleteru Međuvreme plus na koji se **možete pretplatiti ovde


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve