U sve više zemalja, uključujući Srbiju, raspravlja se da li je profesionalna vojska dovoljna. Sada je pitanje otvoreno i u Nemačkoj, a pokrenuo ga je upravo ministar odbrane
Bundesver se suočava sa nedostatkom ne samo borbenih aviona, fregata ili helikoptera. Već godinama nedostaje i vojnika i vojnikinja. Zbog toga se uvek iznova otvara debata o tome da li Nemačka treba ponovo da uvede obaveznu vojnu službu, piše Dojče vele.
U jednom intervjuu, ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) naveo je Švedsku kao primer. Tamo je, kao i u Nemačkoj, obavezno služenje vojnog roka bilo ukinuto, a zatim ponovo uvedeno. Da li je to model i za Nemačku?
Prema navodima Bundesvera, Nemačka je krajem oktobra 2023. godine na raspolaganju imala 181.383. vojnika. U vreme Hladnog rata 1970-ih i 1980-ih bilo je skoro pola miliona vojnika.
Vremena su se promenila, Hladni rat je prošlost. Ipak, ministar Pistorijus veoma je zabrinut. Bundesver je daleko od cilja da do 2025. godine u uniformama ima 203.000 muškaraca i žena – i to u vreme agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine koji je jasno pokazao koliko brzo mogu da nastanu sukobi u Evropi.
Od preuzimanja dužnosti, Pistorijus razmišlja o tome kako da Bundesver ponovo učini privlačnijim i da li bi ponovo trebalo uvesti vojnu obavezu. Nedavno je u intervjuu za list „Velt” izjavio da trenutno ispituje različite modele. „Razmatram sve opcije“, rekao je Pistorijus i dodao: „Postojali su razlozi zbog kojih je vojna obaveza obustavljena, ali gledajući unazad, to je bila greška.“
Foto: AP Photo/Michael Sohn
Decenijama je vojna obaveza bila temelj nemačkog društva. S ponovnim omogućavanjem da se Savezna Republika Nemačka sredinom 1950-ih naoruža, muškarci od 18 godina su regrutovani u vojnu službu. Ideja je bila da vojnici budu „građani u uniformi“.
Tokom pet i po decenija, gotovo svi mladići su služili vojni rok ili su u okviru civilnog služenja vojnog roka radili u staračkim domovima ili bolnicama. U leto 2011. godine obavezni vojni rok je ukinut. U to vreme, cilj je bio smanjiti Bundesver i sprovesti reformu oružanih snaga. Međutim, u slučaju napetosti ili potrebe za odbranom, obavezni vojni rok može ponovo da se aktivira. Danas je Bundesver dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene.
Ali, dobrovoljci više ne dolaze. Novinar i stručnjak za odbrambenu i bezbednosnu politiku Tomas Vigold u intervjuu za DW to objašnjava ovako: „Velika frustracija u Bundesveru je birokratija. Podnosioci zahteva često čekaju šest meseci na odgovor.“ Tržište rada je trenutno takvo da mladi ljudi mogu da biraju gde žele da rade. Bundesver nije privlačan poslodavac.
Vojna obaveza u Švedskoj – „san svih vojnika”
Ministar odbrane Boris Pistorijus je od svog ministarstva dobio 65 konkretnih predloga za reorganizaciju Bundesvera: regrutaciju i obuku trebalo bi reformisati, rekao je on za list „Velt“. Takođe se ponovo otvara rasprava o obaveznom služenju vojnog roka: „Zbog toga razmatram dodatne modele, poput švedskog. Tamo sve mlade žene i muškarci idu na regrutaciju, a samo odabrani deo njih završi osnovnu vojnu službu. Da li bi tako nešto bilo moguće i kod nas, deo je tih razmatranja.“
Stručnjak za bezbednost Vigold, švedski model opisuje kao „san svih vojnika“. „Oružanim snagama tamo nisu potrebni svi regrutovani. Umesto toga, biraju one koji imaju odgovarajuće veštine.“
Politička debata o vojnoj obavezi – s iznenađenjima
Ali, tek što je Pistorijus izneo svoja razmišljanja u javnost, usledila su velika negodovanja. Kritike su stizale čak i iz redova Pistorijusove Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD). Šefica stranke Saskija Esken smatra da Bundesver sada da ne bi bio sposoban za sprovođenje obavezne regrutacije. „Jer, jedinice za obuku, koje su neophodne, više ne postoje.“
Kritike su izrazili i liberali (FDP), koji su deo vladajuće koalicije. Šef njihove poslaničke grupe Kristijan Dir u intervjuu za medijsku grupu Funke je izjavio: „Ponovno uvođenje obaveznog služenja bilo bi ozbiljno zadiranje u slobodu mladih ljudi koji žele da se profesionalno orijentišu.“
Foto: AP Photo/Michael Probst
Podrška je, međutim, stigla od konzervativne opozicije. U intervjuu za DW, šef poslaničke grupe demohrišćana (CDU/CSU) Johan Vadeful ovako to objašnjava: „Stav CDU je jasan: mi se zalažemo za opštu vojnu obavezu, odnosno službu u Bundesveru, ali i u drugim, takozvanim organizacijama plavog svetla“. To se odnosi na vatrogasne službe, službe za tehničku pomoć ili dobrotvorne organizacije. „Sada je vreme da se mladi ljudi zapitaju šta mogu da urade za našu državu – za naše društvo“, dodaje Vadeful.
Da li se vraća obavezni vojni rok?
„Teško je odgovoriti na to pitanje“, kaže stručnjak za bezbednost Tomas Vigold. Bezbednosna situacija se, posebno od početka rata Rusije protiv Ukrajine, radikalno promenila.
Vigold smatra da se obavezni vojni rok, kakav je Nemačka imala pre 2011. godine, verovatno više neće vratiti – već i samo zato što prema starom modelu nije bilo predviđeno da žene budu vojnici. On, međutim, ne želi u potpunosti da isključi druge oblike obaveznog služenja vojnog roka. U oblasti bezbednosne politike trenutno je mnogo toga moguće: „Ko bi pre dve godine pomislio da će Bundestag, s obzirom na ruski agresorski rat, odobriti poseban fond od sto milijardi evra za Bundesver?“
Ministar odbrane Boris Pistorijus zato zaključuje: „Razmatram sve opcije, ali za svaki model, bez obzira o kojem je reč, potrebna je politička većina.“
B.G./Dojče vele
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Besmisleno je reći da nas je iznenadila smrt čoveka koji je zagazio u 96. godinu, ali smo nekako počeli da verujemo da je besmrtan i da će, u najmanju ruku, dogurati do stote. Ali, Ivan Ivanji je uvek bio svojeglav. Obavio je što je imao na ovom svetu i otišao pod svojim uslovima
Ivana Ivanjija sam oduvek doživljavao vanvremenski, u neodređenoj starosnoj dobi. Ni mlad, ni star. Nikada ga nisam video u žurbi, nervoznog, već uvek smirenog. Plenio je razboritošću. Delovao je terapeutski na sagovormike
Naravno da je Ivan Ivanji mrzeo Hitlera i hitlerovce, ali nije mrzeo Nemce. Ćirilicu i latinicu nije video kao idejne protivnike, već kao bečkerečke komšije
Nakon što je nekoliko njihovih lista oboreno, “Biramo Beograd” i “Kreni-Promeni” nagovestili su da izlaze iz izborne trke. U ponedeljak 13. maja – na nekadašnji Dan bezbednosti – opozicione izborne liste počele su da padaju. Već sledećega dana najavljen je potencijalni izlazak iz izbornog procesa. Međutim, veče je donelo uverenje da će opozicione liste ipak biti proglašene i naći se pred građanima 2. juna. Možda
“Očigledno nije moguće izbeći kritičke tonove koje međusobno upućuju stranke koje su se opredelile za bojkot i stranke koje izlaze na izbore. To rezultira apsurdnom situacijom u kojoj opozicione stranke veliki deo energije usmeravaju na delegitimizaciju dojučerašnjih saveznika umesto da se posvete kritici aktuelne vlasti. Ne bi trebalo posebno ni naglašavati u kojoj meri sve ovo demotivišuće deluje na biračko telo, posebno na onaj ‘mekši’ deo koji ne glasa za vladajuću stranku, ali ne spada u sigurne glasače opozicije
Nakon blagoslova patrijarha srpskog Porfirija koji se u Hramu Svetog Save Bogu pomolio da mu da snage i mudrosti dok bije bitku protiv „antisrpske“ rezolucije o Srebrenici, Vučić će moći da se pozove na volju Božiju kada je Generalna skupština UN bude izglasala. Mile Dodik je za njim prosuo vodu
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!