

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Nagrada “Dejan Anastasijević”
Na Fakultetu dramskih umetnosti biće uručena Nagrada za istraživačko novinarstvo, koja od pre tri godine nosi ime dugogodišnjeg novinara nedeljnika “Vreme” Dejana Anastasijevića (1962–2019). Nagradu već 18 godina dodeljuje Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a pre dve nedelje žiri je objavio po troje nominovanih radova u tri kategorije.
U uži izbor u kategoriji elektronskih medija ušli su istraživački televizijski radovi Dalibora Stupara (VOICE) “Šta nas greje, to nas truje”, Ksenije Pavkov (TV N1) “Ispod površine: U mreži” i Maje Nikolić “Ispod površine: Poslednja počast”. U kategoriji štampanih medija dva od tri najbolja teksta objavljena su u nedeljniku “Vreme” – “Vodič kroz Jovanjicu” Jelene Zorić i “Papagaji vredni kao kokain” grupe autora (Nemanja Rujević, Ingrid Gerkama, Natali Bertrams i Tristen Tejlor), a u konkurenciji je i istraživački tekst Vuka Cvijića “Novak Nedić štitio grupu Velje Nevolje”, objavljen u nedeljniku NIN. Sva tri najbolja rada u kategoriji onlajn medija napisali su novinari BIRN-a: Saša Dragojlo (“Krijumčar-prevodilac i ‘major Deki’: Tvrdnje o kriminalu uz policijsku pomoć”), Jelena Veljković (serijal tekstova o ulozi Nemanje Stajića u postupcima ozakonjenja) i Radmilo Marković (“Beograd – raj za divlju gradnju i sumnjiva ozakonjenja”).
Stručni žiri, koji su činili novinari Aleksandar Reljić, Mirjana Jevtović, Filip Švarm i Tatjana Lazarević, izabrao je pobednike u svim kategorijama i njihova imena će biti saopštena na današnjoj svečanosti, a takođe će biti objavljen i prvi pobednik po izboru publike između svih devet nominovanih novinara u sve tri kategorije.
Vlast na udaru eks-ministarke




Odlukom Bele kuće, većina poslednjih preostalih saveznih zdravstvenih ograničenja u Sjedinjenim Američkim Državama, uvedenih po izbijanju epidemije korona virusa, biće ukinuta 11. maja, što između ostalog znači i da će najbolji svetski teniser Novak Đoković moći da nastupi na ovogodišnjem US openu, jer će i nevakcinisani moći da uđu u SAD.
To je saopštio i Teniski savez SAD, koji je organizator poslednjeg grend slem turnira u sezoni, a portparol Kris Vidmajer je naglasio kako je “Đoković veliki šampion i miljenik navijača” i da se svi raduju što ćemo mu poželeti dobrodošlicu u Njujorku krajem avgusta.
Đoković je od 22 grend slem titule 3 osvojio u SAD – 2011, 2015. i 2018. godine, a još šest puta je igrao u finalu ovog turnira, poslednji put pre dve godine, kada je izgubio od Rusa Danila Medvedeva, dok mu je prošle godine bilo zabranjeno učešće zbog odbijanja da se vakciniše protiv korona virusa.


Podaci o broju žrtava nasilja u porodici crni su i nakon što je zaključeno da je u prošloj godini 26 osoba izgubilo život u okviru porodice i partnerskih odnosa, u prva četiri meseca ove godine već je zavedeno 12 žrtava – 9 žena i 3 muškarca.
“Odgovornost je, pre svega, na državi i ministarstvima koji kreiraju kontekst u kome će se reagovati, zatim na institucijama i profesionalcima koji u njima rade i koji bi trebalo da budu dobro obučeni, ali i na javnosti, odnosno na građanima i okruženju žrtava i počinilaca nasilja”, objasnila je za RTS psihološkinja Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra i zaključila da pored zakona, koji je samo okvir, ozbiljno nedostaje prevencija u najširem smislu, kao i da je potrebno obrazovanje od vrtića do fakulteta za svu decu i mlade ljude da do nasilja ne bi dolazilo.
Policijski podaci govore da je od početka godine do kraja aprila izvršeno 1309 krivičnih dela nasilja u porodici, a stručnjaci ističu da je broj prijavljenih slučajeva nasilja mnogo veći od broja krivičnih prijava, i naglašavaju da institucijama često ispod radara mogu da prođu deca, i kao direktne žrtve i kao svedoci nasilja. Na primer, žene često donose odluku da prijave nasilje tek kada se preti i deci, a do tada su spremne da istrpe zato što im je stalo do porodice i veruju da se situacija može promeniti nabolje. Takođe, mnoge žrtve često ne prepoznaju psihičko nasilje kao početak nasilja i pravljenja veze u kojoj žrtva postaje zavisna od nasilnika.
Vučić na nacionalnim televizijama
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) analizirao je programe televizija sa nacionalnom pokrivenošću i zaključio da je predsednik Srbije i Srpske napredne stranke u četiri meseca (od početka decembra prošle do kraja marta ove godine) pričao ukupno 58 sati na ovim najgledanijim i najuticajnim kanalima.
Kao glavnu temu Vučić je pominjao pitanje Kosova – čak 694 puta, a potom spoljnu politiku (299 puta), dok je unutrašnja politika bila predsedniku partije i države tema za pominjanje 181 put, saopštio je Zoran Gavrilović, izvršni direktor BIRODI-ja, i dodao da su u prvih deset tema Vučiću bile i ekonomija, infrastruktura, vojska i policija, nacionalni interes, mediji, ljudska prava i EU integracije, dok je za četiri meseca gostovanja na televizijama obrazovanje pomenuo samo jednom.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve