
Pretplata
Veliki novogodišnji popust: Poklonite „Vreme“ sebi ili drugima
Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate
foto: marko dragoslavić
Skuplje studiranje
Većina studenata Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i dalje mirno protestuje zbog povećanja školarine od 20 odsto, a nove informacije govore da je još 13 od 31 fakulteta Univerziteta u Beogradu, odlukama svojih Saveta, povećalo cene školarine od 10 do čak 50 odsto. Opravdanja za poskupljenja čelnici fakulteta su pronašli, kako piše “Politika”, u usaglašavanju sa stopom inflacije, kao i činjenici da mnogi fakulteti nisu dugo menjali cene studija.
Arhitektonski fakultet je za samofinansirajuće studente podigao školarine na 288.000 dinara, Elektrotehnički fakultet će ubuduće za najskuplji smer – softversko inženjerstvo – naplaćivati godišnje 280.025 dinara, dok povećanja na Mašinskom fakultetu u proseku iznose više od 40 odsto. Biološki fakultet je usvojio povećanje od 10 odsto, a Fakultet organizacionih nauka i Ekonomski fakultet od devet odsto.
Nove cene izazvale su, kako govore poslednje informacije, protest i na Elektrotehničkom fakultetu, a mediji podsećaju da je poslednji veći studentski protest zbog školarina održan pre dve i po godine.
Tri godine korone
Protekle nedelje se navršilo tri godine od prvog zvanično registrovanog slučaja kovida u našoj zemlji, što je bio povod da se rezimiraju zvanični i nezvanični podaci o posledicama epidemije koja je tokom 2020. i 2021. uzdrmala i zavila u crno planetu, a i do danas, doduše u mnogo manjoj meri, baca ljude u bolničke postelje i odnosi živote.
Prvi smrtni slučaj u Srbiji zabeležen je 20. marta 2020, zvanična statistika kaže da je korona (SARS-CoV-2) virus prouzrokovao skoro 18 hiljada smrtnih slučajeva, a obolelo je do sada skoro dva i po miliona ljudi. Međutim, malo ko veruje u ove podatke jer su brojevi zasigurno veći, i po tome naša zemlja nije izuzetak jer su i drugde mnogi zaraženi ostali nezabeleženi pošto se nisu testirali ili zbog nepouzdanosti nekih testova. Ali, u Srbiji i još nekim državama “fasadne demokratije” podaci su štelovani i lažirani, o čemu je prvi pisao BIRN, a kasnije i drugi istraživački i nezavisni mediji. Da je broj preminulih od kovida veći od zvaničnih 18 hiljada, čak i duplo, potvrđuje i višak smrtnosti koji je zabeležen tokom 2020. i 2021. godine u odnosu na prethodne godine.
Još uvek su sveža sećanja na izolacije i zabrane kretanja, redove pred prodavnicama, zatvorene kafiće i restorane, otkazane javne događaje, propusnice i kazne zbog kršenja epidemioloških mera, posebno što još uvek svakodnevno slušamo vesti o broju obolelih i preminulih od najnovijih sojeva opakog virusa, kao i apele da se zaštitimo vakcinacijom. A da je situacija i dalje ozbiljna, govore i podaci na dan kada ovaj tekst odlazi u štampu – u Srbiji je potvrđeno 953 slučaja novoobolelih, 219 hospitalizovanih, 12 na respiratorima i devet preminulih.
Crna nedelja
U tri dana, na dva kraja Srbije, u požarima je stradalo šestoro dece – prvo je 5. marta u stanu u Novom Pazaru vatra ugasila živote četvoro dece uzrasta između šest meseci i pet godina, a 7. marta, u porodičnoj kući u Staroj Moravici kod Bačke Topole, smrtno je stradalo dvoje dece – od godinu i tri godine starosti.
Novopazarski vatrogasci su brzo po dojavi stigli do stana na prvom spratu stambene zgrade, ali požar se već bio razbuktao i usmrtio troje dece, dok je četvrto kasnije u bolnici podleglo povredama; nezvanične informacije govore da su se deca ugušila. Hospitalizovani su i roditelji, koji su pokušali da izvuku decu iz vatre – otac je prebačen u Klinički centar Srbije sa teškim opekotinama i u kritičnom stanju, dok majka ima opekotine po licu i podlakticama i leče je na odeljenju Opšte hirurgije u Novom Pazaru.
U Staroj Moravici je požar odneo dva dečja života, a iz zapaljene kuće je dvoje dece uspelo da se spase, dok ostali članovi desetočlane porodice nisu bili kod kuće. Uzroci ovih dveju nesreća još uvek se istražuju.
Čestitke predsedniku
Predsednik Srpske napredne stranke i Srbije dočekao je 53. rođendan u Kataru, a kraju dana, nakon celodnevne Konferencije Ujedinjenih nacija u Kataru, za tortu i skromnu proslavu pobrinule su se saradnice iz Predsedništva Srbije. A u Srbiji su mu tog 5. marta mnogi od ranih jutarnjih sati pa do večeri na društvenim mrežama javno upućivali rođendanske čestitke i lepe želje, uz hvalospeve njegovoj mudroj politici, žrtvovanju i poštenju.
U nekim gradovima osvanuli su bilbordi sa likom Aleksandra Vučića i rođendanskim čestitkama, što je bio slučaj i prethodnih godina, naročito na jugu Srbije, a ove godine po broju džambo-čestitki prednjačili su valjevski naprednjaci. Najupečatljivija čestitka, u vidu performansa, poslana je uveče iz Beograda: predsednikov stariji sin Danilo i omladina SNS-a upalili su više od 200 navijačkih baklji ispisavši akronim AV i broj 53, što je zabeleženo snimkom iz drona. Akcija je upriličena na beogradskom Ušću, kod spomenika Večna vatra, posvećenom sećanju na žrtve NATO agresije na Srbiju 1999. godine, kako je naglasila u ekskluzivnoj objavi na Tviteru Sandra Božić, potpredsednica Skupštine Srbije i članica Predsedništva SNS-a.
Provladini mediji su akciju mladog Vučića i naprednjaka nazvali “dirljivi znak pažnje” i “veličanstveni događaj”, oponenti režima su je kritikovali ili ismevali, a oni posvećeni finansijama podsetili su da jedna “bengalka” košta od 10 do 15 evra, a sat noćnog snimanja dronom najmanje 200 evra.
Atletsko prvenstvo Evrope
Atletski reprezentativci Srbije nastavili su da osvajaju medalje na velikim takmičenjima i sa 37. Evropskog seniorskog prvenstva u dvorani, održanom od 2. do 5. marta u Istanbulu, vraćaju se sa dve bronzane medalje.
Na pobedničkom postolju ponovo se našla naša najbolja atletičarka, skakačica u dalj Ivana (Španović) Vuleta (33), i nakon tri uzastopna dvoranska evropska zlata ovaj put osvojila treće mesto skočivši malo slabije od Britanke Jasmin Sojers i Italijanke Larise Japikino. Drugu bronzanu medalju za Srbiju osvojio je Elzan Bibić (24) u trci na 3000 metara ostavši samo iza Norvežanina Ingea Bringstena i Španca Adela Mekala. Bibiću je ovo prva medalja na međunarodnim takmičenjima, a do sada je osvajao domaća prvenstva i rušio državne rekorde na srednjim i dugim prugama. Vredan rezultat postigla je i Angelina Topić (18), još uvek juniorka, osvojivši četvrto mesto u skoku uvis.
Prvenstvo u Turskoj okupilo je više od 600 sportista iz 51 evropske zemlje, a Srbiju je predstavljalo 12 atletičara.

Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate

Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković

Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada

Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo

Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve