Nezavisno udruženje novinara Srbije, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, osamnaestu godinu zaredom dodeljuje Nagradu za istraživačko novinarstvo, koja od pre tri godine nosi ime dugogodišnjeg novinara nedeljnika “Vreme” Dejana Anastasijevića (1962–2019).
Nagrada se dodeljuje u tri kategorije: elektronski mediji (radio i televizija), štampani i onlajn mediji, a od ove godine uvedena je i nagrada publike (nakon objave nominovanih radova od strane žirija, publika će glasovima odabrati najbolji rad).
Za nagradu mogu da konkurišu autori radova koji su objavljeni u medijima u Srbiji od 30. marta prošle do 30. marta ove godine, a to je i krajnji rok za prijavu. Radove može da prijavi sam autor, njegov urednik ili redakcija, ili druge kolege.
Nagrada se dodeljuje za istraživačke novinarske radove koji se bave temama od izuzetne važnosti za građane teritorije na kojoj se medij distribuira, emituje ili koristi, otkrivaju i dokazuju nepoznate činjenice do kojih su novinari došli sopstvenim radom. Informacija o nominovanim radovima u svakoj kategoriji biće objavljena na sajtu NUNS-a, najmanje dve nedelje pre svečane dodele nagrada koja će biti održana početkom maja. Pobednici u sve tri kategorije biće nagrađeni sa po 100.000 dinara.
Prošle godine nagradu su poneli: Mladen Savatović sa N1 za dokumentarac “Ispod površine – kraljevi asfalta”, Slađana Gluščević i Miloš Katić iz istraživačke redakcije VOICE za onlajn tekst “Država imovinu 1,8 mlrd evra prodala gubitašu ABL Solventu za 51 milion evra”, te Jovana Gligorijević za tekst objavljen u nedeljniku “Vreme” – “Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica: Zavera ćutanja koja je dugo trajala”.
Raskid SNS i LSV u Novom Sadu
Kraj “komunalne koalicije”
Nedavno je novo rukovodstvo Lige socijaldemokrata Vojvodine najavilo raskid saradnje sa Srpskom naprednom strankom, pre svega u Novom Sadu, gde su zajedno u vlasti od 2016. godine, a nameru ligaša da sa funkcije odu u martu preduhitrili su naprednjaci odlukom da promene u Gradskom veću i javnim preduzećima i ustanovama ekspresno stave na dnevni red Skupštine grada.
Odluku da nakon lokalnih izbora pre šest i po godina počnu saradnju sa SNS-om u Ligi su pravdali potrebama građana Novog Sada i tu podelu vlasti u pokrajinskoj prestonici nazvali “komunalna koalicija”, jer se navodno radi samo o lokalnim poslovima koji nemaju veze sa visokom politikom.
Birači im nisu poverovali: LSV iz godine u godinu beleži pad rejtinga i osvaja sve manje glasova na izborima. Pre 11 godina ligaši su bili skoro egal u Novom Sadu sa dve najveće stranke – Demokratskom i Srpskom naprednom, osvojili su na lokalnim izborima skoro 16 odsto glasova (26.722), tek malo iza DS-a i SNS-a. Četiri godine kasnije dobili su poverenje 12.602 glasača, ili nešto preko sedam odsto izašlih, a 2020. stali su na 4,4 odsto i 6311 glasova. Po poslednjim ispitivanjima, LSV je u Novom Sadu i Vojvodini na oko tri odsto podrške i pitanje je da li će im raskid sa SNS-om povratiti barem neke birače.
Politička kampanja u Nišu
Članica SPS-a delila novac
Sada već čuvena članica Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije iz Niša, Ana Grozdanović, organizovala je uličnu akciju u kojoj je sto građana i građanki dobilo po 5000 dinara. Ona je poznata influenserka sa više od 110.000 pratilaca na Instagramu, a posebno se istakla krajem 2021. kada je iznela tezu da su “samo hrišćani pravili katodne i radio cevi”, te prošle godine kada je predložila da se svaki negativan komentar o Aleksandru Vučiću kažnjava zatvorom, a sada je sama objavila kako prilazi ljudima na ulici i uručuje im koverte sa novcem.
U izjavi za “Danas” Grozdanović je rekla “da ne vidi u čemu je problem što je prolaznicima delila novac, jer je to poklon kao i svaki drugi, a do sada je delila različite”, kao i da je finansijer ove akcije “iks osoba koja želi da je podrži u humanitarnim akcijama”. Iz SPS-a nisu do sada reagovali, niti iz drugih vladajućih stranaka, a i zašto bi kad je sama aktuelna vlast uvela podelu novca građanima, takozvane “helikopter pare” za mlade, penzionere i druge. Doduše na račun, a mlada socijalistkinja je tu praksu samo modifikovala i prešla na podelu “keša”.
Veštačka oplodnja
Prva trudnoća sa uvezenim ćelijama
foto: dejan simčević / tanjug…
Krajem januara iz Španije je stiglo šest paketa jajnih ćelija, a protekle nedelje je potvrđena prva trudnoća ostvarena zahvaljujući uvezenom reproduktivnom materijalu, dok su ostalih pet žena u fazi pripreme za vantelesnu oplodnju.
Kako pišu “Večernje novosti”, uskoro se iz Španije očekuje još 10 paketa jajnih ćelija i spermatozoida. Podneto je ukupno 30 zahteva Upravi za biomedicinu za uvoz reproduktivnih ćelija, a država je do sada pored španske banke zaključila ugovore i sa dve banke iz Danske i jednom iz Češke. Do sada su 163 žene prošle komisiju, a od tog broja 140 je dobilo termin za prvi konsultativni pregled na kojem vrši upit ka banci kako bi se poručio adekvatan materijal, odnosno sve se radi u skladu sa karakteristikama primaoca i može se izabrati boja kose, očiju, rasa, krvna grupa, vrsta kose… Uskoro će moći da se prijavljuju parovi koji će sami finansirati postupke sa darovanim reproduktivnim ćelijama, jer ne ispunjavaju neke od uslova za državnu podršku.
Košarkaška reprezentacija Srbije
Uz mnogo muke do Svetskog prvenstva
foto: miloš milivojević / tanjug…
Pobedom nad Velikom Britanijom (101:83) u poslednjem kolu kvalifikacija, košarkaši Srbije izborili su plasman na Svetsko prvenstvo, koje će od 25. avgusta do 10. septembra biti održano u Japanu, Indoneziji i Filipinima. Izmenjen sistem kvalifikacija u organizaciji Svetske košarkaške organizacije – FIBA, čiji se termini često preklapaju sa Evroligom i regionalnim prvenstvima, onemogućava jače reprezentacije da imaju na raspolaganju najbolje igrače, tako da se Srbija dugo mučila i na kraju poslednja od 32 reprezentacije izborila vizu.
Nakon letošnjeg neuspeha na Evropskom prvenstvu bilo je od presudnog značaja da se ode na Svetsko, jer to reprezentaciji daje šansu da izbori direktno učešće na Olimpijadi u Parizu 2024. godine. Doduše, biće izuzetno teško, jer treba biti u dve najbolje plasirane evropske reprezentacije.
Do sada je naša reprezentacija pod imenom Srbija na svetskim prvenstvima osvojila jednu srebrnu medalju (u Španiji 2014. godine), a ranije kao SR Jugoslavija dva puta se okitila svetskim zlatom (u Grčkoj 1998. i u SAD 2002), kao i u periodu postojanja SFRJ – u Ljubljani 1970. i na Filipinima 1978. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.