Novinarka Dejana Cvetković, dopisnica “Vremena” iz Vranja, doživela je strašne pretnje i uvrede, a i seksualno je uznemiravana nakon što je izvestila sa protesta u Surdulici povodom saobraćajne nesreće u kojoj je stradao Rastko Jović (40) iz ovog mesta. Njega je automobilom udario dvadesetogodišnji sugrađanin albanske nacionalnosti, što će se ispostaviti kao glavni motiv demonstracija.
Na trećem po redu protestu prošle subote naša koleginica je doživela otvorene napade, a potom se mržnja izlila i na internetu.
“Uzvikivali su mi ‘đubre’, ‘lažove’, psovali me. Moje društvene mreže podeljene su u Vajber grupi, delili su i moje tekstove o manjinama, pišu da me plaćaju Albanci”, objasnila je za “Vreme” Dejana i dodala da se “ne oseća bezbedno da nastavi da izveštava s terena”, jer je “okruženje apsolutno bilo neprijateljsko prema meni.”
Posle nekoliko dana od nemilih događaja i reagovanja i podrške novinarskih udruženja, Dejana za naš nedeljnik kaže da pritvor za vozača nije umirio građane.
“Oni su se organizovali, ali umesto ispred Policijske uprave u Surdulici, za koju tvrde da godinama nije kažnjavala ovu porodicu zbog bahate vožnje ‘jer ih štite’, otišli su ispred pekare ujaka vozača i od tada svako ko osudi napad na ovu porodicu završi u vajber grupi ‘Pravda za Rastka’, tako što se dele njihove fotografije i privatne informacije”, svedoči naša koleginica. Jedan od zahteva protesta je da se vozačeva šira porodica trajno iseli iz Surdulice i da se do daljeg bojkotuju njene pekare.
“Surudličani koji se protive ovakvim protestima kažu da će Albanci možda otići iz ovog mesta nakon ovakvih protesta, ali da će isti sistem ostati – ista hitna pomoć koja neće stići na vreme, ista policija koja toleriše bahatost i bezobrazluk nekih drugih likova, maminih i tatinih sinova. Ističu da, naravno, treba žaliti Rastka i da bi izašli na protest da on ne ide u ovom smeru, da bes treba preusmeriti na institucije a ne na sugrađane albanske nacionalnosti”, kaže Dejana i naglašava kako je zamah podeli na “naše” i “njihove” svojim izjavama dao i ministar bez portfelja Novica Tončev (SPS).
Nezavisno udruženje novinara Srbije najoštrije je osudilo napad i kampanju zastrašivanja i istaklo da “napadi, naročito oni koji uključuju seksističke poruke, javno targetiranje i deljenje ličnih podataka predstavljaju ozbiljan pritisak na slobodu medija i bezbednost novinara”, te pozvalo nadležne institucije da “preduzmu mere u skladu sa zakonom, kako bi se poslala jasna poruka da su napadi na medijske radnike neprihvatljivi”.
Dve Srbije u Briselu
Crveni karton kraj “Manekena pisa”
Tradicionalno presvlačenje čuvene briselske statue “Maneken pis” u srpsku narodnu nošnju, povodom Dana državnosti Srbije, ove godine obeležili su aktivisti organizacije srpske dijaspore “Palac gore” iz Belgije. Oni su, kako ističu, svojom akcijom osujetili plan državnih zvaničnika “da prikažu lažnu sliku Srbije i kako je u otadžbini sve ok”.
“Naša aktivistička grupa bila je prisutna u finom broju da bi pokazala pravu sliku Srbije: da se Ustav ne poštuje, da vladavina prava ne postoji, ali da je nas sve više i da njihovo vreme prolazi. Shodno tome, pokazali smo im crveni karton”, poručil su aktivisti organizacije “Palac gore” iz Brisela.
Aktivisti su tokom akcije nosili transparente i simbole krvave ruke, a došlo je i do kraće rasprave sa šefom Misije Srbije pri EU Danijelom Apostolovićem i ambasadorom Srbije u Belgiji Aleksandrom Tasićem.
Provladini mediji, očekivano, objavili su samo vest o presvlačenju “Maneken pisa” i izjave prisutnih državnih funkcionera i prećutali akciju srpske dijaspore.
...…
Košarkaški kup u Nišu
Favoriti sa samo četiri “stranca”
Završnica Kupa Srbije igra se ove nedelje, a domaćin je po 21. put Niš, odnosno Hala “Čair”, u kojoj će od srede do subote nastupiti osam ekipa: šest iz ABA lige (beogradski klubovi Crvena zvezda, Partizan, FMP i Mega, te Spartak iz Subotice i Borac iz Čačka), prvak Košarkaške lige Srbije (Zlatibor iz Čajetine) i pobednik predtakmičenja nacionalnog Kupa (OKK Beograd).
Nacionalni Kup od 2003. godine nosi ime Radivoja Koraća, a posebno je zanimljiv jer je broj stranih igrača ograničen na četiri, što predstavlja problem za dva najbolja kluba koji su do maksimuma internacionalizovani. Za Zvezdu će u Nišu od 12 “stranaca” nastupiti Džered Batler, Kodi Miler-Mekintajer, Džordan Nvora i Ebuka Izundu, a izostaće Moneke, Odželej, Jago, Bolomboj, Motijejunas… Tako će domaći igrači dobiti mnogo veću minutažu, najpre Nikola Kalinić, Dejan Davidovac, Ognjen Dobrić i Uroš Plavšić. A od 11 Partizanovih “internacionalaca” igraće samo Dvejn Vašington, Sterling Braun, Bruno Fernando i Isak Bonga, što daje priliku Alekseju Pokuševskom, Arijanu Lakiću, Mitru Bošnjakoviću, Aleksi Radanovu i drugim domaćim igračima da se pokažu na “velikoj sceni”… S druge strane, stroža pravila daju priliku ekipama koje su u većoj meri bazirane na domaćim igračima, poput subotičkog Spartaka i beogradske Mege, da iznenade favorizovane “crveno” i “crno-bele”.
Druga specifičnost domaćeg Kupa je mogućnost da se u istoj hali i u istom procentu nađu navijači Zvezde i Partizana, što nije izvodljivo u Evroligi i regionalnom ABA takmičenju. To predstavlja ogroman bezbednosni rizik, a tokom poslednja dva finala u Nišu pokazala se sva mržnja između dva tabora, koja se sa tribina prelila na niške ulice, pa su policijski “oklopnici” morali da krote mnogobrojne huligane.
foto: mg.edu.rs…
Takmičenje iz fizike u Pragu
Zablistali srpski gimnazijalci
Tim Flux Deluxe iz Srbije osvojio je prvo mesto na međunarodnom timskom takmičenju iz fizike “Fyziklani” u Pragu, u konkurenciji više od 300 ekipa iz 15 zemalja.
Pobedničku ekipu, apsolutnog pobednika takmičenja u prestonici Češke, činili su Jovan Kulezić, Luka Smiljanić, Nikola Kočović i Andrej Drobnjaković iz Matematičke gimnazije, te Dušan Lazić iz Gimnazije u Kraljevu, a lider tima bila je Dragica Ivković, preneo je RTS.
Još jedna ekipa iz naše zemlje zablistala je u Pragu osvojivši četvrto mesto u svojoj kategoriji i peto u apsolutnom plasmanu – tim Flux Lite, za koji su nastupili Vladimir Đurica, Rastko Ilić, Pavle Ignjatović, Nebojša Lazić i Filip Kilibarda iz Matematičke gimnazije.
“Ovo je velika pobeda za fiziku u Srbiji, za Matematičku gimnaziju i za nas lično. Ona je proizvod našeg truda i rada”, izjavio je za Insajder Andrej Drobnjaković.
Zimska olimpijada
Istorijska medalja za Brazil i Južnu Ameriku
Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini D’Ampeco privukle su ogromnu pažnju širom sveta, pa takmičenja na snegu i ledu prate i oni kojima su zimski sportovi nepoznanica, čak i u Srbiji koja je imala skromno učešće na 25. Zimskoj olimpijadi.
Među brojnim sjajnim rezultatima izdvojili smo pobedu Lukaša Pinjeira Bratena u veleslalomu, kojom je ušao u istoriju kao prvi osvajač medalje na Zimskim olimpijskim igrama za Brazil i Južnu Ameriku, ali i sve tropske zemlje na planeti. Iza sebe je na stazi u Bormiju ostavio Švajcarce Marka Odermata i Loika Mejara.
Doduše, Braten je rođen iz braka Norvežanina i Brazilke i do pre tri godine nastupao je za nordijsku domovinu osvojivši 12 medalja u Svetskom kupu. Na opšte iznenađenje, krajem 2023. godine saopštio je da se povlači iz sporta, ali se naredne ipak vratio na staze i to pod zastavom druge domovine – Brazila.
“Skijao sam potpuno po intuiciji, onako kako me je srce vodilo, i to mi je omogućilo da postanem olimpijski šampion”, izjavio je olimpijski pobednik i objasnio kako ga je “Norveška naučila kako da bude sportista i kako da se bori protiv hladnoće, a Brazil kako da bude svoj”.
Naša zemlja je i na ovoj Olimpijadi bila u grupi zemalja koji ističu geslo “važno je učestovati” iako je u Evropi i diči se svojim planinskim centrima. Skromni rezultati troje naših olimpijaca na severu Italije potvrđuju da će Kopaonik, Zlatibor i Stara planina i dalje biti daleko poznatiji po divljoj gradnji i “mafijašenju”, nego po zimskim sportovima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Srbije očigledno veoma teško podnosi napredak Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u EU, čak i više nego nazadovanje Srbije u EU integracijama. Zato se svim silama trudi da, pre svega pred domaćom javnošću, prikrije tu poraznu činjenicu. Ne bira sredstva, pri tome rizikujući i ozbiljnu blamažu pred evropskom javnošću potezima poput čarter leta u Tivat, koji očigledno nije bio ni spontan ni neočekivan
Sastanak u Tivtu bio je osmi ovakav Samit EU i Zapadnog Balkana otkako je doneta odluka da se održava jednom godišnje. Ako se uporedi šta se dosad čulo i kakve su poruke upućene Srbiji samo u poslednjih osam godina, videće se da je danas u Srbiji najteže biti proevropski nastrojen građanin ili političar. Prosto je postalo preteško objasniti čime su tačno evropski zvaničnici bili zadovoljni početkom juna 2026.
Srbija, korak po korak, postaje ne samo nestabilna iznutra već i faktor nervoze u regionu. Pričam o ekscesima i trzavicama sa vlastima Crne Gore, pa Hrvatske, Bosne i Hercegovine. I, naravno, zapaljivoj atmosferi u odnosima sa Prištinom – čemu, doduše, Priština mnogo više kumuje. Ni jedan od naših suseda nema toliko komplikovane i napete odnose sa okruženjem kao današnja vlast u Srbiji. A to uopšte ne odražava ono kako mi – narod i građani ove zemlje, želimo da živimo i kako doživljavamo druge zemlje i narode oko nas
Svet u Vučiću uglavnom ne vidi genija koji upravlja istorijskim procesima, već još jednog provincijalnog autokratu koji veruje da je mnogo zanimljiviji nego što zaista jeste. Upravo zato toliko njegovih međunarodnih nastupa završava podsmehom. Ali ne zato što ga svet ne razume, već zato što ga veoma dobro razume
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!