

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Prateći kretanja i razvoj naučne misli i razvoj nauke i obrazovanja u Evropi i svetu i želeći da da svoj doprinos povezivanju obrazovno-naučnih institucija Evrope i Amerike, prof. dr Milija Zečević osniva Evropski univerzitet
Od samog osnivanja, Evropski univerzitet ima snažnu ulogu u jačanju domaćeg visokoobrazovnog sistema. Poslednjih godina, kao obrazovna i naučna institucija sa već izgrađenim međunarodnim ugledom i sa značajnim rezultatima u radu, on daje nesumnjiv doprinos procesima integracije Srbije u jedinstven obrazovni prostor. Ciljevi i principi obrazovanja na Evropskom univerzitetu su ostvarenje, unapređenje i razvijanje znanja, nauke i kulture, razvijanje međunarodne saradnje i sticanje i unapređivanje naučnih saznanja, uvažavanja naučnih dostignuća i nacionalne i internacionalne mobilnosti akademskog osoblja i studenata. Da se ti ciljevi i ostvaruju u praksi, potvrđuju studenti koji su diplomirali na Evropskom univerzitetu a danas su uspešni poslovni ljudi koji govore strane jezike i vladaju principima efikasnog upravljanja. Rektor i osnivač Evropskog univerziteta, akademik prof. dr Milija Zečević, kaže :
„Obrazovanje je od strateškog interesa za razvoj Srbije, a kada se govori o visokom obrazovanju, tri su ključna pojma koja treba imati u vidu: nauka, obrazovanje i mir. Znanje i nauka ne poznaju granice, i zato možemo govoriti samo o globalnom sistemu obrazovanja. Strateški razvoj nauke i obrazovanja u Srbiji je od vitalnog interesa za evropske i evroatlantske integracione procese, ali i za sve druge oblike pozitivnih integracija, jer nauka ne može da se ograniči na jedan mali prostor.“
Evropski univerzitet je efikasan univerzitet i objedinjuje obrazovni i naučnoistraživački rad u okviru, kako zakon nalaže, najmanje tri od pet naučnih polja: društveno-humanističko, tehničko-tehnološko, prirodno-matematičko, medicinske nauke, umetnost. Svi programi, pre svega na Fakultetu za evropski biznis i marketing, jedinstveni su (program osnovnih akademskih, master akademskih i evropskih doktorskih studija) i akreditovani su kod Evropske asocijacije za biznis edukaciju, a akreditovao ih je i Nacionalni savet za visoko obrazovanje R. Srbije. Fakultet za internacionalni menadžment (program osnovnih akademskih, master akademskih i doktorskih studija internacionalnog menadžmenta) takođe je akreditovan kod Evropske asocijacije za biznis edukaciju, a programi inženjerskog menadžmenta su akreditovani kod Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje R. Srbije.
Akreditacija Ministarstva za nauku je još jedna potvrda da su naučni projekti veoma važna oblast rada Evropskog univerziteta.
Ističući da njihov cilj nije masovnost, već kvalitet studija, dr Zečević pojašnjava da se diplome Evropskog univerziteta priznaju i van granica naše države, da imaju partnere širom sveta i da se studenti školuju u internacionalnom duhu, a činjenice govore da se svi studenti ovog univerziteta zapošljavaju i imaju izvanredna radna mesta.
Pored ovih fakulteta, akreditovana je i Nova akademija umetnosti, gde će studenti učiti virtuelnu umetnost, režiju ili umetničku fotografiju od vrhunskih umetnika i poznatih reditelja.
Ono što treba istaći je da je Evropski univerzitet opredeljen za međunarodnu saradnju, jer ako univerzitet i profesori ne prate kretanje u okruženju i kretanja van svoje države, onda ne mogu da prate dostignuća u ovoj oblasti.
Rektor Evropskog univerziteta, prof. dr Milija Zečević, do sada je objavio više od 100 naučnih radova i više od 30 knjiga, a mentor je prestižnih doktorskih disertacija. Redovni je profesor emeritus Evropskog univerziteta u Beogradu, Parizu, Njujorku… Nosilac je titule grand doktora zapadne filozofije, koju dodeljuje Evropska akademija za informatizaciju iz Brisela, predsednik je Komisije Ujedinjenih nacija za obrazovanje na daljinu, počasni doktor Internacionalnog univerziteta „Albert Švajcer“ iz Ženeve, akademik i predsednik Evropske akademije nauka u Beču, dobitnik Nagrade za životno delo za doprinos nauci, obrazovanju, internacionalnom menadžmentu i diplomatiji Svetskog kongresa umetnosti nauke i komunikacija, akademik Američkog biografskog instituta. Najnovije u nizu priznanja je Legija časti za doprinos čovečanstvu i lična dostignuća. Ovo priznanje prof. Zečeviću je dodelila Ujedinjena kulturna konvencija iz Amerike.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve