

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus




Prateći kretanja i razvoj naučne misli i razvoj nauke i obrazovanja u Evropi i svetu i želeći da da svoj doprinos povezivanju obrazovno-naučnih institucija Evrope i Amerike, prof. dr Milija Zečević osniva Evropski univerzitet
Od samog osnivanja, Evropski univerzitet ima snažnu ulogu u jačanju domaćeg visokoobrazovnog sistema. Poslednjih godina, kao obrazovna i naučna institucija sa već izgrađenim međunarodnim ugledom i sa značajnim rezultatima u radu, on daje nesumnjiv doprinos procesima integracije Srbije u jedinstven obrazovni prostor. Ciljevi i principi obrazovanja na Evropskom univerzitetu su ostvarenje, unapređenje i razvijanje znanja, nauke i kulture, razvijanje međunarodne saradnje i sticanje i unapređivanje naučnih saznanja, uvažavanja naučnih dostignuća i nacionalne i internacionalne mobilnosti akademskog osoblja i studenata. Da se ti ciljevi i ostvaruju u praksi, potvrđuju studenti koji su diplomirali na Evropskom univerzitetu a danas su uspešni poslovni ljudi koji govore strane jezike i vladaju principima efikasnog upravljanja. Rektor i osnivač Evropskog univerziteta, akademik prof. dr Milija Zečević, kaže :
„Obrazovanje je od strateškog interesa za razvoj Srbije, a kada se govori o visokom obrazovanju, tri su ključna pojma koja treba imati u vidu: nauka, obrazovanje i mir. Znanje i nauka ne poznaju granice, i zato možemo govoriti samo o globalnom sistemu obrazovanja. Strateški razvoj nauke i obrazovanja u Srbiji je od vitalnog interesa za evropske i evroatlantske integracione procese, ali i za sve druge oblike pozitivnih integracija, jer nauka ne može da se ograniči na jedan mali prostor.“
Evropski univerzitet je efikasan univerzitet i objedinjuje obrazovni i naučnoistraživački rad u okviru, kako zakon nalaže, najmanje tri od pet naučnih polja: društveno-humanističko, tehničko-tehnološko, prirodno-matematičko, medicinske nauke, umetnost. Svi programi, pre svega na Fakultetu za evropski biznis i marketing, jedinstveni su (program osnovnih akademskih, master akademskih i evropskih doktorskih studija) i akreditovani su kod Evropske asocijacije za biznis edukaciju, a akreditovao ih je i Nacionalni savet za visoko obrazovanje R. Srbije. Fakultet za internacionalni menadžment (program osnovnih akademskih, master akademskih i doktorskih studija internacionalnog menadžmenta) takođe je akreditovan kod Evropske asocijacije za biznis edukaciju, a programi inženjerskog menadžmenta su akreditovani kod Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje R. Srbije.
Akreditacija Ministarstva za nauku je još jedna potvrda da su naučni projekti veoma važna oblast rada Evropskog univerziteta.
Ističući da njihov cilj nije masovnost, već kvalitet studija, dr Zečević pojašnjava da se diplome Evropskog univerziteta priznaju i van granica naše države, da imaju partnere širom sveta i da se studenti školuju u internacionalnom duhu, a činjenice govore da se svi studenti ovog univerziteta zapošljavaju i imaju izvanredna radna mesta.
Pored ovih fakulteta, akreditovana je i Nova akademija umetnosti, gde će studenti učiti virtuelnu umetnost, režiju ili umetničku fotografiju od vrhunskih umetnika i poznatih reditelja.
Ono što treba istaći je da je Evropski univerzitet opredeljen za međunarodnu saradnju, jer ako univerzitet i profesori ne prate kretanje u okruženju i kretanja van svoje države, onda ne mogu da prate dostignuća u ovoj oblasti.
Rektor Evropskog univerziteta, prof. dr Milija Zečević, do sada je objavio više od 100 naučnih radova i više od 30 knjiga, a mentor je prestižnih doktorskih disertacija. Redovni je profesor emeritus Evropskog univerziteta u Beogradu, Parizu, Njujorku… Nosilac je titule grand doktora zapadne filozofije, koju dodeljuje Evropska akademija za informatizaciju iz Brisela, predsednik je Komisije Ujedinjenih nacija za obrazovanje na daljinu, počasni doktor Internacionalnog univerziteta „Albert Švajcer“ iz Ženeve, akademik i predsednik Evropske akademije nauka u Beču, dobitnik Nagrade za životno delo za doprinos nauci, obrazovanju, internacionalnom menadžmentu i diplomatiji Svetskog kongresa umetnosti nauke i komunikacija, akademik Američkog biografskog instituta. Najnovije u nizu priznanja je Legija časti za doprinos čovečanstvu i lična dostignuća. Ovo priznanje prof. Zečeviću je dodelila Ujedinjena kulturna konvencija iz Amerike.


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve