

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“




Na prostoru između Lomine i Ulice Gavrila Principa planirano je rušenje 3500 stambenih objekata i 4550 komercijalnih kvadrata. Biće uklonjena 54 stana, a 162 građanina raseljena. Ugovor države sa izvođačima iz Kine nije dostupan javnosti i ne zna se ko su su podizvođači na projektu. To je dovoljno za brigu, ali Šapić kaže da “nema nazad”
Od početka godine, u nekoliko navrata se, više ili manje stidljivo, pominjalo da će se početi sa kopanjem tunela koji će spojiti saobraćajnice od Ekonomskog fakulteta do Bulevara despota Stefana. Iako je projekat bio na dugom “štapu”, gradonačelnik nije krio ambicije. Početak radova prvo je bio odložen u prvoj polovini aprila, da bi napokon postali vidljivi 21. aprila. Tadа je pompezno, uz veću dozu euforije i nadahnutih reči nego što smo navikli, i uz obećanje da će Beograd imati manje gužve nego danas, gradonačelnik Aleksandar Šapić označio početak radova na gradnji tunela: “Od sutra više nema nazad za ovaj projekat, počinju pripremni radovi za budući tunel”.
Ideja da se smanji gužva i rastereti saobraćaj zvuči dobro, ali do tada je pred Beograđanima dug i neizvestan put. Na dva kilometra tunela čekaće se najmanje tri godine, što zahteva dodatnu dozu strpljenja, koje je i inače na granici pucanja. Tunel, odnosno “mali metro”, kako ga je gradska vlast krstila – ne zbog veze sa podzemnim saobraćajem već zbog brzine kojom se stiže na odredište – još jedan je test da za aktuelnu vlast. Može li Grad da realizuje projekat, ispoštuje rokove i finansijsku konstrukciju?
ŠTA SE KOPA U CENTRU I KUDA SE VIŠE NE MOŽE
U duhu glorifikacije projekta, gradonačelnik nije krio oduševljenje time što se počinje sa kopanjem koje bi trebalo da se završi za tri ili četiri godine. Ipak, dug je put do tada. U ovom trenutku, kao nagoveštaj da bi Šapićev san mogao da bude dosanjan, početak pripremnih radova je vidljiv – ulica Jovana Avakumovića, u neposrednoj blizini policijske stanice u Bulevaru despota Stefana, zatvorena je za saobraćaj. Automobili koji su se slivali iz Bulevara, kao i autobusi javnog prevoza linija 33 i 48 koji su tuda saobraćali sada više ne mogu. Radovi su označili i kraj trase za putničke automobile koji su dosad išli nekadašnjim Bulevarom 29. novembra Iz pravca Pančevačkog mosta ka centru grada. Od sada se tuda može ići isključivo javnim prevozom. U suprotnom smeru saobraćaj je još uvek prohodan, ali zakrčenja su veća nego ranije. Za to vreme, iz grada tvrde da alternative postoje.
“Saobraćaj na ovoj deonici će, naravno, biti redukovan. Bulevarom despota Stefana ići će samo javni prevoz, a obezbedili smo obilaznicu kroz Poenkaerovu ulicu do Cvijićeve, odakle se vozila vraćaju nazad. ‘Pročistili’ smo taj prolaz od nepropisno parkiranih vozila i biće po dve trake u svakom smeru, sve dok vozila ne budu ponovo mogla da se vrate u Despota Stefana”, izjavio je Šapić.
Još jednom je izostala pravovremena komunikacija sa građanima pa su stanari Jovana Avakumovića tek nekoliko dana pred početak radova dobili najavu da će im automobili biti uklonjeni ukoliko ih ne pomere sami. Umesto da im Grad pruži jasna obaveštenja i potrebne informacije, građani su primorani da se snalaze pomoću “štapa i kanapa”. Imajući u vidu koliki je obuhvat pomenutih radova, Dušan Milanović, saobraćajni inženjer i penzionisani planer Urbanističkog zavoda Beograd, nema dilemu da je Grad morao da blagovremeno i potpuno informiše građane.
“Kako radi gradska administracija, to možemo lako da zaključimo. Ništa nije transparentno. Obično se takvi radovi najavljuju mesecima kako bi se građani pripremili. Međutim, ničega od toga nije bilo. Trebalo je mnogo ranije obavestiti okolne stanare i druge građane da će do radova doći. Ali, videli ste i sami kako je sve to izgledalo u prethodnom periodu”, ističe sagovornik “Vremena”.


POČELI RADOVI – ŠTA DALJE?
Uz manjak medijske pripreme i višak organizacionih šumova, dugoodlagani radovi su ipak počeli. Ukoliko neko od građana pokuša da prođe tim delom prestonice, primetiće signalizaciju koja saobraćaj usmerava ka Poenkareovoj ulici bliže Dunavu i veće zagušenje u okolnim ulicama. Veći radovi, vidljivi “golim” okom putnika namernika još se ne mogu primetiti – trenutno su u toku samo pripremni radovi koji će trajati deset meseci.
“U ovu fazu radova spadaju izmeštanje infrastrukture, pravljenje tzv. novih bajpasova, obezbeđivanje i kopanje kanala u kojeg treba smestiti mašinu. Čuli smo od gradskog menadžera Miroslava Čučkovića da će to trajati skoro godinu dana. To su veliki radovi, znate. Nikada ne znate na šta ćete naleteti u geološkom smislu. Treba ući u podzemlje Beograda. Ući će se sa strane Pančevačkog mosta, koridorom Despota Stefana, nakon čega radovi idu svojom dinamikom. Ovo je ozbiljan projekat i ne treba zaboraviti da su se decenijama unazad vršile saobraćajne analize efekata jednog takvog projekta kako bi se smanjila gužva”, objašnjava Milanović, kadar sa dugogodišnjim iskustvom u planiranju.
RUŠENJA SU (OPET) NEMINOVNA
Za sada se zna da je izlaz, odnosno ulaz tunela na strani Dunavske padine planiran kod zgrade MUP-a u Bulevaru despota Stefana, odnosno u blizini raskrsnice s ulicom Jovana Avakumovića. Na drugoj strani grada, na Savskoj padini, ulaz i izlaz u tunel nalaziće se u produžetku starog Savskog mosta. Na mestu Savskog gradi se veći most koji gradonačelnik, doduše za sada bez šire podrške za kumstvo, želi da krsti u Novi srpski most.
Prema najavama, dužina tunela je oko dva kilometra. Planirane su dve tunelske cevi, svaka sa po dve saobraćajne trake, koje se pred usekom iz Parka Luke Ćelovića spuštaju prema otvoru na Savskoj padini. Dok prolaz pešaka kroz tunel nije planiran, najavljeno je uvođenje autobuskih linija koje će njime prolaziti.
Najavljeno je i da će postojeća infrastruktura u centralnom delu grada biti promenjena i da će to direktno uticati na stanare na prostoru između Lomine i Ulice Gavrila Principa. Iz elaborata se vidi da predstoji rušenje 3.500 postojećih stambenih objekata i 4.550 komercijalnih kvadrata. Biće uklonjena 54 stana, a 162 građanina raseljena. Samim tim biće neophodno izvršiti eksproprijaciju imovine kako bi građani dobili neku vrstu naknade. Izmene su planirane i kada su u pitanju javne površine pa će park Luke Ćelovića, ispred Ekonomskog fakulteta, biti smanjen i podeljen na dva dela.
ŠTA ĆE BEOGRADU TUNEL
Analizom korišćenja automobila u glavnom gradu Srbije odavno je utvrđeno da veliki deo vozila ulazi u najužu centralnu zonu da bi stigli na drugu stranu grada, stvarajući ogromne gužve vidljive i golim okom svakom prosečnom stanovniku.
“Danas ako želite sa novobeogradske strane da dođete do Ovče, Borče ili Pančeva, morate da idete kroz centar Beograda. Sa južne strane ako hoćete ka Paliluli ili obali Dunava, morate da prođete kroz centar i to kroz Kneza Miloša. Preko 30% vozila koja uđu u centralnu zonu imaju svoja ciljna putovanja van centra, dakle, idu ka Mirijevu, Višnjici, Borči, Ovči. Svi putevi vode u tom pravcu i taj deo saobraćaja morate rasteretiti jer je struktura saobraćaja bitno izmenjena u odnosu na prethodne decenije”, ocenjuje Milanović za “Vreme”.
Kada prvi automobili budu ugledali svetlo na kraju novog tunela, gužva bi trebalo da bude manja u ulici Kneza Miloša, Bulevaru Despota Stefana, na Trgu republike i ostatku šireg centra grada. Procene su da će saobraćaj biti rasterećeniji za 10-20 posto, a cilj je da se saobraćaj smanji u centru grada kroz koji mnogi građani moraju da prođu da bi stigli na svoju destinaciju. Danas je to moguće samo korišćenjem BG voza.
Saobraćajni inženjer Milanović ukazuje i na ekološke aspekte ovog rešenja. “Ogromna su zagušenja, naš vozni park vrlo je star, ne vozimo nove automobile. Sve u svemu, to je vrlo zahtevan i komplikovan projekat koji se ne radi ad hoc”, ocenjuje Milanović za “Vreme”.
CENA RADOVA VEĆA OD 200 MILIONA, IZVOĐAČI – KINEZI
Da nije u pitanju projekat koji može da se završi za svega nekoliko nedelja, potvrđuje i njegov finansijski plan. Prema zvaničnim podacima i procenama vlasti, gradnja tunela trebalo bi da košta oko 239 miliona evra. Najveći deo radova biće plaćen sredstvima iz kredita od 213 miliona evra koji je država početkom prošle godine dobila od Poštanske štedionice.
Prvobitne procene vrednosti investicija kretale su se grubo između 100 i 150 miliona evra. Međutim, u reviziji Fiskalne strategije za 2026. do 2028. navodi se da je ukupna vrednost projekta 26 milijardi dinara, odnosno 220 miliona evra. Već sada se vidi da postoje razlike u izjavama zvaničnika u vezi sa cenom, pa ne bi iznenadilo ukoliko se vrednost do kraja “napumpa” za još nekoliko desetina miliona evra.
Nije zanemarljiv ni podatak o firmi izabranoj za izvođača radova. U pitanju je kineski gigant “Power China”, sa kojim je ugovor parafiran 2023. godine. Pažljiviji pratioci neimarskih prilika u zemlji prepoznaće ovog izvođača imajući u vidu da je upravo pomenuta firma angažovana na projektima Ekspo, gradnji metroa, Nacionalnog stadiona i obilaznici oko Beograda, što su projekti od izrazitog ekonomskog ali i političkog značaja za ovdašnju vlast.
PRINUĐENI NA NEZAKONITU GRADNJU
Kada je reč o projektu “malog metroa”, “Power China” je već skrenula pažnju javnosti na sebe time što je nezakonito – bez potrebnih dozvola – počela pripremne radove. Mesecima unazad u blizini Dunava, bliže Ada Huji stoji nelegalno gradilište, kamp koji služi kao tehnička baza za izgradnju tunela. Iako dozvolu za ovo gradilište nisu dali ni gradski Sekretarijat za građevinske poslove, ni nadležno ministarstvo, radovi na njemu ni jednog trenutka nisu prestajali. To su potvrdili i kineski partneri koji su u izjavi za Insajder poručili da su bili “prinuđeni da tako rade kako bi se ispoštovali svi rokovi”. Ovo je praktično potvrđeno i široj javnosti tokom gradonačelnikove poslednje konferencije za medije, kada je utvrđeno da ni on sam nije znao da nisu postojale sve potrebne dozvole.
Zbog klauzule o poverljivosti projekta javnosti nije dostupan ugovor o projektu potpisan sa državom, niti je moguće doći do informacija o tome ko su podizvođači na projektu. Dosadašnja praksa pokazala je da osetljivi i glamurozni projekti angažuju ogroman broj podizvođača čime se zamagljuje odgovornost, ali se podiže cena radova.
TUNEL ILI “MALI METRO” – ŠANSA ZA BEOGRAD
Da je Beogradu potreban ovakav saobraćajni zamajac slažu se inženjeri i predstavnici drugih srodnih struka. Međutim, postavlja se pitanje da li aktuelna vlast ima kapacitete da započeto završi. Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu, nema dilemu da je potreba za ovakvim tunelom prisutna decenijama, ali otvoreno sumnja da sve može biti završeno do propisanog roka.
“Projekat most-tunel treba završiti, jer most bez tunela nije isplativ. Mislim da tunel ne može biti završen pre 2031. godine, a isto važi i za prvu liniju metroa. To se može raditi uporedo, ali mogli smo dosta toga da završimo dosad. Nije trebalo ulaziti u projekte poput Ekspa i izgradnju nacionalnog stadiona dok se metro i most-tunel ne završe. Ideja vlasti je bila da se pre parlamentarnih izbora započne kopanje, a da se do beogradskih izbora završi jedna linija metroa, most i jedna cev u tunelu. Uspeće samo most da završe, ali bez tunela on nema punu funkciju”, jasan je sagovornik “Vremena”.
Komentarišući finansijsku konstrukciju projekta, Jovanović tvrdi da finansiranje iz međudržavnih sporazuma nije dobro, ali da su javne finansije Beograda pred kolapsom. Pred izazovima će biti i saobraćaj. “Brine organizacija saobraćaja kada počnu pravi radovi na tunelu, ali i metrou. Grad Beograd je očajno organizovan, tu nešto mora da se menja”, zaključuje Jovanović za “Vreme”.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd Veselina Milića nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve