Srpska kompanija napravila je veliki korak napred da bi u snažnoj internoj konkurenciji osvojila status fabrike u kojoj se prave novi proizvodi iz globalnog portfolija Actavis Grupe
Kao lider u svetskoj generičkoj farmaceutici, islandska multinacionalka Actavis poverila je svojoj kompaniji u Leskovcu da jedino ona proizvodi nekoliko molekula. O tome za „Vreme“ govori Miomir Nikolić, direktor Zdravlje Aktavisa.
FABRIKA SVETSKIH BRENDOVA: Miomir Nikolić
MIOMIR NIKOLIĆ: Kada se uzme u obzir činjenica da je Actavis danas četvrta generička kompanija na svetu, koja sa 10.000 zaposlenih posluje u više od 40 zemalja širom sveta i da samo na evropskom kontinentu ima desetak vrhunski sertifikovanih fabrika, jasno je da je Zdravlje Actavis napravio veliki korak napred da bi u snažnoj internoj konkurenciji osvojio status fabrike u kojoj se pravi nekoliko novih proizvoda iz globalnog portfolija Actavis Grupe. Reč je o lekovima koji se koriste u terapiji kardiovaskularnih i gastrointestinalnih oboljenja, odnosno antipsihoticima i neurolepticima koje već izvozimo u Evropu. Pripremamo i proizvodnju još jednog najnovijeg preparata koji direktno iz Centra za istraživanje i razvoj sa Islanda ulazi u pogone Zdravlja. Da bismo sve to postigli, bio je neophodan ozbiljan razvojni put, od potpune rekonstrukcije i proširenja proizvodnih i skladišnih kapaciteta, instaliranja najsavremenijih laboratorija, pratećih sistema i stalnog unapređenja sistema kvaliteta, najviših zahteva dobre proizvođačke prakse, kao i standarda u oblasti zaštite životne sredine, bezbednosti i zdravlja na radu. Naravno, sve to ne bi bilo moguće bez kontinuiranog razvoja naših zaposlenih.
„VREME„: U kojoj meri je transfer tih molekula u Srbiju povećao rejting naše fabrike u sistemu Actavisa i gde ćete izvoziti lekove sačinjene od tih molekula?
Posmatrano iz ugla našeg poslovanja, povećanje rejtinga koje Zdravlje ima u sistemu Actavis Grupe može se precizno iskazati preko povećanja obima proizvodnje koji se nakon dobijanja EU GMP sertifikata i transfera novih proizvoda gotovo udvostručio. U odnosu na period sa početka privatizacije 2003. godine, kada je proizvodnja iznosila oko 17,5 miliona pakovanja lekova, već 2009. dostigli smo obim od preko 30 miliona pakovanja. I pored izazova koje je donela globalna ekonomska kriza, Zdravlje je upravo zahvaljujući novim proizvodima uspešno nastavilo pozitivan trend i u 2010. ostvarivši još bolje rezultate. Ove godine naši planovi dostižu obim od oko milijardu tableta, pri čemu će izvoz činiti oko 60 odsto ukupne proizvodnje. Zahvaljujući višestrukom povećanju kapaciteta, sa oko 650 miliona tableta koliko je u starim pogonima Zdravlje proizvodilo pre privatizacije, u narednom periodu planiramo iskorišćenost instaliranih proizvodnih kapaciteta od preko dve milijarde tableta, što će nam istovremeno obezbediti i nov rast izvoza i maksimalnu rentabilnost u poslovanju kompanije. Pored prodora na brojna tržišta zemalja Evropske unije, kao što su Danska, Velika Britanija, Španija, Portugalija, Nemačka, Francuska, Belgija, Italija, Poljska, Švajcarska i druge, koje su se na osnovu sopstvenih provera i obilazaka kompanije uverile u kvalitet naših proizvoda, u toku ove godine planiramo značajno povećanje izvoznih aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.
Koji standardi kvaliteta i tehnologije su potrebni za proizvodnju tih lekova u leskovačkoj fabrici i da li je ona zbog toga jedinstvena u sistemu Actavisa?
Savremena farmaceutska industrija ne može se zamisliti bez primene vrhunske tehnologije, opreme i pratećih sistema, optimalne organizacije i maksimalne efikasnosti u svim procesima proizvodnje. U svim proizvodnim kompanijama Actavis Grupe glavni fokus stavlja se na kvalitet, bezbednost i efikasnost lekova u skladu sa najvišim svetskim standardima i važećom regulativom.
U prethodnih osam godina uspešno smo zaokružili veliki investicioni poduhvat vredan preko 35 miliona evra, kojim smo uz neophodan stepen integracije stekli status jedne od najsavremenijih fabrika u Actavisu. Dostizanje vrhunskih standarda najpre je potvrđeno zvaničnim evropskim sertifikatom Dobre proizvođačke prakse (EU GMP) Danske agencije za lekove, jedne od najrigoroznijih na tržištu EU, a zatim i GMP sertifikatom Ministarstva zdravlja Srbije, proverom Ukrajinske inspekcije, kao i brojnih klijenata iz evropskih zemalja u koje danas izvozimo naše proizvode. Poslovni okvir dobre proizvođačke prakse dodatno unapređujemo u procesu redovnih provera međunarodne kuće SGS po standardima sistema kvaliteta (ISO 9001:2008), zaštite životne sredine (ISO 14001), zdravlja i bezbednosti na radu (OHSAS 18001), koje uz HACCP i Obezbeđenje kontinuiteta poslovanja (BCM) našu kompaniju svrstavaju među lidere u pogledu usaglašavanja sistema obezbeđenja i kontrole kvaliteta sa svim zahtevima domaće regulative i standardima EU.
Po čemu je Zdravlje poznato na planeti kao jedini proizvođač i možete li iz portfolija prvoklasnih generičkih lekova nove generacije da navedete one koji imaju najbolji plasman na svetskom tržištu?
Zdravlje ima dugu tradiciju u proizvodnji, pre svega preparata protiv kardiovaskularnih i gastrointestinalnih oboljenja koji su stekli status prepoznatljivih brendova ne samo u Srbiji i zemljama u okruženju već i na mnogim tržištima centralnoistočne Evrope, Rusije, Ukrajine i članica Zajednice nezavisnih zemalja. Po obimu prodaje, u najprodavanije spadaju upravo novi proizvodi iz portfolija Actavisa koje plasiramo na tržišta sve većeg broja evropskih zemalja. Stalna povećanja zahteva za ovim proizvodima i interesovanja novih klijenata potvrda su vrhunskog kvaliteta proizvodnje koji se u našoj fabrici ugrađuje u svaki lek i preparat, bez obzira na njegovu količinu i tržište na kome će se plasirati.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera
“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”
Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste
Neko će reći, pa šta te čudi što su “Zvezdini” navijači razvili gigantsku fotografiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i zajedno sa “Grobarima” skandirali njegovo ime? Da je bilo samo to, niko možda ne bi ni reagovao. Kao – to su već radili i šta sad? Ali sve to je začinilo ono što je pisalo ispod te slike, taj pogani poklič “Pravac Potočari”. Reč je najodvratnijoj stvari koja se ikada pojavila na toj tribini i na tom stadionu. Zbog toga bi ga trebalo zatvoriti za sva vremena
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.