
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Mreža distribucije štampe u Srbiji zamršena je u toj meri da ni najbolji poznavaoci prilika ne mogu da do kraja raspoznaju ko je tu gazda, pomoćnik, akcionar…Tako se dogodilo da, u jednom trenutku, dve najveće distributivne mreže budu u rukama dvojice ljudi danas na crvenoj Interpolovoj poternici – Stanka Subotića Caneta i Darka Šarića!
A i nemački VAC godinama unazad pokušava da zavlada razgranatim sistemom kioska, prvo „Future“, a posle „Štampe“. Danas, preko preduzeća „OST holding“, čije je sedište u Beču, VAC je vlasnik 100 odsto kapitala „Štampe“.
Borba za monopol na tržištu štampe i cigareta počela je još pre 2000. godine. Kupovinom državnog preduzeća „Štampa“, biznismen Vladimir Vanja Bokan (ubijen, inače, u aprilu 2000. godine u Atini) osniva „Štampa sistem“, sa kioscima po celoj Srbiji i Crnoj Gori. Bio je i vlasnik kioska novosadskog „Dnevnika“. Posle Bokanovog ubistva naslednici biznisa firmu sele na Kipar i prodaju je kompaniji „Lekana trejding limitid“.
Situacija se zaoštrila kada je Stanko Subotić, 2004. godine, osnovao „Futuru“. Od tadašnje države kupio je Poslovni klub „Borba“, sa osnivačkim ulogom od 806.455 dolara. A za 610 objekata i 35 vozila za transport dao je, pišu „Večernje novosti“, 340.623 dolara. Prostom računicom – 150 evra platio je svaki kiosk, a po 320 evra kamione.
Nešto kasnije VAC, koji je već 2004. godine za tri miliona evra kupio prodajnu mrežu „Politike“, ušao je i u „Futuru“ sa 50 odsto kapitala. Osnovali su „Furturu plus“. Vlasništvo akcija u Subotićevoj firmi potpisao je, u ime nemačkog partnera, Bodo Hombah, bivši koordinator Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope i direktor VAC-a.
Kada je 2007. godine raspisana poternica za Subotićem, Hombah je izašao iz poslova sa „Futurom plus“. U tom trenutku, „Futura plus“ je kontrolisala četvrtinu srpskog tržišta, sa prodajnom mrežom od 1150 kioska.
VAC izlazi iz jednog distributivnog lanca, ali kupuje drugi – nekada Bokanov „Štampa sistem“. „Štampa“ je do tada bila u rukama Darka Šarića. Nebojša Jestrović, Šarićev školski drug iz Pljevalja, postao je direktor Canetove firme „Futura plus“. Jestrović je uhapšen prošlog meseca. Osumnjičen je da je član Šarićevog klana.
Sa ogromnim dugovima, prema izdavačima novina, Državnoj lutriji Srbije, Telekomu, ali i poreskim organima i državnim fondovima, „Futura plus“ je bankrotirala. Otvoren je stečajni postupak na inicijativu izdavača okupljenih u Asocijaciji privatnih medija, koji su započeli bojkot kioska „Futura plus“.
Pravo pitanje jeste kako niko blagovremeno nije primetio da „Futura plus“ izvlači novac iz sistema. Mesecima nikom ništa nisu plaćali. Upućeni kažu da ovi lanci distribucije, s obzirom da rade s velikom količinom keš novca, mogu biti jedno od sredstava za pranje para. Ne najmoćnije sredstvo, ali ipak značajno.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve