Zbog spota folk-pevačice u svečanoj sali Karlovačke gimnazije zasedao je Školski odbor, profesori i đaci potpisivali su peticiju za zabranu emitovanja, a pokrajinski sekretar za obrazovanje i kulturu Zoltan Jegeš, moralno zgrožen, preti specijalnom inspekcijom. Međutim, najveći kritičari morali bi, nakon gledanja spota, da priznaju da u njemu nema ničega zbog čega bi ga trebalo emitovati posle ponoći, kada deca i puritanci uveliko spavaju. Da je tako, on ne bi premijerno bio emitovan na televiziji sa nacionalnim pokrivanjem, radnim danom oko 22 časa
Folk-pevačica Jelena Karleuša snimila je novi spot. U njemu se pojavljuje u donjem vešu kako leži na crvenoj satenskoj posteljini pokraj manekena koji na sebi ima samo gaće. Ima golotinje, seksualnih aluzija, pa čak i krvi. Ukratko, ima svega što se dobro prodaje i što široke narodne mase vole da vide. Nema ničega što nam Jelena Karleuša već nije pokazala. Ipak, javnost je zgrožena, ovoga puta više nego bilo kojim dosadašnjim potezom ove starlete.
Spot za pesmu Tihiubica, sa najnovijeg albuma JKrevolution, kojim se Karleuša vraća na scenu posle tri godine pauze, snimljen je u drugoj polovini decembra. Do 24. januara, kada je premijerno prikazan na televiziji Pink, javnost je uživala u blaženom neznanju. A onda je na videlo izašla „strašna istina“: jedna od lokacija na kojoj je sniman spot jeste i svečana sala najstarije gimnazije u Srbiji, Karlovačke gimnazije! Od tog trenutka počinje neviđena medijska halabuka: „Karleuša u halterima u Karlovačkoj gimnaziji“, „Afera ‘Karleuša’ potresa Karlovce“, „Gola u klupi“, „Skrnavljenje svetog“ samo su neki od novinskih naslova koji su punili stranice domaćih novina prošle nedelje.
JEDNO VEČE U ŠKOLI: Spot Jelene Karleuše
Đaci, roditelji i profesori Karlovačke gimnazije pokreću peticiju za zabranu emitovanja spota, oglašava se i vojvođanski sekretar za obrazovanje i kulturu Zoltan Jegeš, koji osuđuje situaciju sa etičkog stanovišta i smatra da je reč o skrnavljenju svetinje i da će ceo slučaj ispitati inspekcija. Hitno je zakazana sednica Školskog odbora na kojoj novinarima nije dozvoljeno prisustvo. Pravednički gnev u najvećoj meri sručio se na Radeta Zejaka, direktora škole, koji se brani tvrdnjama da nije znao da je sala Gimnazije korišćena za snimanje, te da je neko od radnika tajno organizovao noćni ulazak Karleušine ekipe.
S druge strane, u produkcijskoj kući Visual Infinity, koja je bila zadužena za izradu spota, kažu da je sve urađeno po proceduri i sa znanjem direktora sa kojim su uspostavili kontakt preko sekretarice. „Napominjem da sam sve vreme koordinirao sa ovlašćenim licima Karlovačke gimnazije“, kaže za „Vreme“ producent kuće Visual Infinity Miloš Krečković, napominjući da je za iznajmljivanje sale plaćeno 30.000 dinara.
GOLAILIOBUČENA, SAMONEKJEOPERSKA: U ponedeljak 28. januara održana je još jedna sednica Školskog odbora. Istog dana ekipa „Vremena“ posetila je Karlovačku gimnaziju. Peticija za zabranu emitovanja spota već je bila uklonjena sa oglasne table, tako da su na njoj ostali samo rasporedi pripreme učenika za prijemne ispite i termini kurseva stranih jezika.
KAKO TUMAČITI TRADICIJU: Zvono Karlovačke gimnazije
Direktor škole nije bio spreman da razgovara sa novinarima, jer će, kako je rekao, sve što ima objasniti krajem nedelje. Jedina koja se usudila da nešto prokomentariše bila je jedna od pomoćnih radnica, koja smatra nepriličnim prisustvo polugole pevačice u zgradi koja na krovu ima krst: „Mnogo puta je u sali nešto snimano, ali sve su to bile neke lepe stvari. Film Lajanjenazvezde je sniman ovde u školi.“ Sličnog mišljenja su i učenici, i to baš svaki od njih desetak koji su pristali da govore za „Vreme“. Oni smatraju da je ovim događajem ukaljan ugled škole, zgroženi su i misle da škola sa takvom tradicijom nije mesto za „polugolu pevačicu“. Na pitanje da li bi im smetalo da je reč o nekoj drugoj pevačici odgovaraju: „Pa, ne bi, samo ako je neka operska.“ Kategorično tvrde da Karleušu ne slušaju i da se njene pesme i turbo-folk ne vrte na njihovim žurkama.
Šta se ovde zapravo dogodilo? Jelena Karleuša snimila je spot oskudno odevena. „Polugola Karleuša“ predstavlja pleonazam od početka njene karijere, tako da u tome nema ničeg novog. Za lokaciju je odabrana svečana sala najstarije gimnazije u Srbiji. Nije prvi put da se ova sala izdaje za snimanja. Takođe, nije novost ni da se različiti objekti od kulturnog i istorijskog značaja često odabiraju za snimanje muzičkih spotova. Oni koji osuđuju ovaj slučaj, kao argument potežu upravo ugled i tradiciju Karlovačke gimnazije. Znači li to da bi šteta, ako je ima, bila manja da se sve odigralo u nekoj drugoj sali u bilo kojoj školi u Srbiji?
Na koji je način, činjenicom da je u sali gimnazije u Karlovcima snimljen spot Jelene Karleuše, ovoj školi naneta šteta? Zbog snimanja nije prekidana nastava, ono nije obavljeno u nekoj od učionica, već u svečanoj sali, koja je, po prirodi stvari, najređe korišćena prostorija u svakoj školi. Sve je obavljeno noću, kada u školi nije bilo nikoga. Ima li u samom spotu nečega što bi kompromitovalo ovu obrazovnu ustanovu? To može da bude predmet rasprava, ali u kadrovima se jedva prepoznaje o kom objektu je reč. Akteri su u donjem vešu, međutim, i najveći kritičari morali bi, nakon gledanja spota, da priznaju da u njemu nema ničega zbog čega bi ga trebalo emitovati posle ponoći, kada deca i puritanci uveliko spavaju. Da je tako, on ne bi premijerno bio emitovan na televiziji sa nacionalnim pokrivanjem, radnim danom oko 22 časa. Daleko od toga i da je Karleuša prva javna ličnost koja popularnost stiče i održava zahvaljujući skandalima. Takvih ima toliko da bi trebalo da smo dosad oguglali. Nije ovo ni najskandaloznija stvar koju je uradila. Pre tri godine snimila je spot u kom između raširenih nogu drži veliki zlatni krst. Tada su se njome bavili samo tabloidi.
Živimo u XXI veku, u vremenu kada je i Vatikan digao ruke od Madone, a ona sama pronašla sebe u religiji, i kada se čini da se sve što bi moglo biti skandalozno već dogodilo. Ipak, Karleuša nije Madona, a njen slučaj odigrava se u zemlji sa posrnulim sistemom vrednosti. Opšte je mesto da se devojčice u Srbiji ugledaju na oskudno odevene i još oskudnije obrazovane pevačice, a dečaci na kriminalce. Da je drugačije, Karleuša ne bi bila popularna onoliko koliko jeste. Ali, teško da lažni moral može nadoknaditi odsustvo bilo kakvog morala, ako je u tome problem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ljubavi smo naučili vatru, da zemlja nam više ne gori”. To je stih Vaska Pope, jednog od naših najvećih pesnika koji je rođen u selu Grebenac, na obodu Deliblatske peščare, u jednom od naselja koja su direktno bila ugrožena vatrom. Uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, dobrovoljaca i meštana, uprkos pomoći koju studenti i građani šalju nemajući šta drugo da čine, uprkos apelima da se ranije zatraži strana pomoć, šumski požar u Pesku se ovog leta sasvim oteo kontroli i nastala je šteta koja će se sanirati decenijama. Neko bi mogao da zaključi kako je Pesak u plamenu parabola današnje Srbije solidarnih građana i studenata kojima vlada zloćudni režim koji nije dostojan da štiti ekosisteme kakva je Peščara, da čuva naša prirodna blaga, našu zemlju
Uprkos tome što nema jasnog diskontinuiteta u radu Sektora za vanredne situacije, opšti utisak stručne javnosti je da reakcija na požar u Deliblatskoj peščari nije bila adekvatna. Na retkim snimcima videlo se da vatrogasaca nema dovoljno, da su u pomoć priticala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva i da je prisustvo tehnike neprimereno veličini požara. Komentatorima su u oči upadale najčešće dve činjenice – da su u Peščari korišćeni kamioni cisterne FAP i TAM, koji se ne proizvode 40 i više godina
Velike nejednakosti među decom, preobimni programi, loš položaj nastavnika, nedostatak kadra i sve veća centralizacija, neke su od neuralgičnih tačaka naših osmogodšnjih škola, kaže za “Vreme” profesor Aleksandar Baucal. Kakvo nas onda sutra čeka? Zašto svi đaci osmog razreda iz Srbije u proseku zaostaju za vršnjacima iz Evropske unije i kako to promeniti? Kako u tom duhu učitelj Predrag Starčević, čovek kome je njegov posao misija, uči decu pravim vrednostima
Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije
Otmica Ivana Stambolića usred dana u Košutnjaku bila je i poruka svima koji su se suprotstavljali režimu. Ako vlast odluči da nestaneš, neće biti ni svedoka, ni tragova, ni istrage. Neće biti čak ni vesti da te nema. O tome koliko je država bila pretvorena u sredstvo privatnog opstanka na vlasti govori i zaključak suda: pripadnici JSO i čelnici Resora državne bezbednosti nisu delovali kao samostalna kriminalna grupa, već su državni aparat sile upotrebili za očuvanje političke vlasti jednog čoveka
Za samo dve godine, od početka rata u Gazi oktobra 2023, izvoz srpske municije za Izrael povećao se 42 puta i tokom 2025. i početkom ove godine dostigao 133 miliona dolara. Sve to uprkos izjavi predsednika Aleksandra Vučića juna prošle godine da Srbija obustavlja sav vojni izvoz. Samo u prva dva meseca 2026. organizovano je 14 kargo letova za Izrael, u poređenju sa 32 tokom čitave 2025. Vojne veze nisu jednosmerne. Izraelski “Elbit Systems” je krajem 2024. Srbiji prodao savremene artiljerijske sisteme, dronove i opremu u vrednosti od 335 miliona dolara. Opremu je vlast u Beogradu upotrebila za masovno praćenje svojih protivnika
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.