

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Od juna se ukida tradicionalni način računanja vremena životne dobi, pa će stanovnici Južne Koreje preko noći postati mlađi za godinu odnosno dve
Svi građani Južne Koreje će od juna biti mlađi za godinu ili dve!
Naime, predsednik ove države Jon Suk-Jeol najavio je građanima još tokom predizborne kampanje promenu nekih zakona, pa i zakona o računanju godina, odnosno, usaglašavanje sa međunarodno usvojenim merenjem vremena od trenutka rođenja deteta.
„Usvojenim zakonom će svi građani naše zemlje u junu biti mlađi za godinu do dve“, rekao je predsednik Jon Suk-Jeol.
Parlament Južne Koreje je usvojio tu promenu, i ukinuo tradicionalno računanje godina života.
A po tom, sada bivšem, načinu, novorođenčad na dan rođenja već imaju godinu dana. Sledeća godina života, prema tom načinu, računa se od nove godine. To znači da beba koja se rodila 31. decembra, već narednog dana ima dve godine.
Od juna počinje primena novog zakona o starosnoj dobi, pa i „podmlađivanje stanovnika južne Koreje.
Do sada su u Južnoj Koreji primenjivala oba sistema, pošto je 1980. komunistička vlast uvela međunarodni sistem, a pojedini zakoni su se primenjivali po tradicionalnom sistemu.
Pomenuto tradicionalno računanje godina ostalo je na snazi u Severnoj Koreji.
S.Ć./RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve