

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“




Po Ljubljani pričaju da Janković "bolje priča srpski nego engleski" što je nekima dovoljno da zaključe da će se okrenuti ka tržištu bivše SFRJ. Tu teoriju potvrđuje i njegova politika vođenja Merkatora – osvajanje Balkana
Niko sa sigurnošću ne zna kako je gradonačelnik Ljubljane u dva mandata, bivši direktor Merkatora, Zoran Janković, pobedio favorizovanog Janeza Janšu. Jedan od sagovornika „Vremena“ na ljubljanskom Prešercu, smatra da su presudili glasovi mladih kojima je „dosta Janšinih afera“. „Mislim da su svi oni, u stvari, glasali protiv Janše.“
Ovakav ishod prvih vanrednih izbora u Sloveniji verovatno nije očekivao ni sam pobednik. Istraživači javnog mnjenja potcenili su Jankovića za čak osam odsto, a za Janšu precenili za pet odsto. Jankovićeva, mesec i po stara partija Pozitivna Slovenija osvojila je oko 29 odsto glasova (28 poslaničkih mesta od ukupno 90 u slovenačkom parlamentu), a „favorit“, Janez Janša i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) osvojili su nešto više od 26 odsto glasova (26 mesta).
Treći je dosadašnji premijer Borut Pahor (Socijalne demokrate – SD) sa oko deset odsto (deset mandata). U novom sazivu će biti i osam poslanika sa Liste Gregora Viranta, šest iz stranke penzionera (DeSUS), kao i stranke narodnjaka (SLS), četiri iz Nove Slovenije i dva predstavnika manjina (Italijan i Mađar).
Ovo je nezvanično. Državna izborna komisija će zvanične rezultate izbora proglasiti 16. decembra.
ČEKANJE: Nakon izbora Janković je rekao da će u koaliciju pozvati sve pa čak i Janšin SDS. Slovenački dnevnik „Delo“ predviđa da će Janković biti na čelu stabilne većine u koju će ući i SD, Lista Virant, SLS (ili DeSUS). Ipak, Pahor je najavio da će podržati ovakvu većinu, ali neće po svaku cenu ući u koaliciju. Gregor Virant je podršku Jankovićevoj koaliciji uslovio dobijanjem Ministarstva pravde i unutrašnjih poslova.
Janez Janša je priznao poraz i preko medija čestitao Jankoviću.
Deseta slovenačka vlada će zakletvu u parlamentu položiti najranije u drugoj polovini januara. Još je prerano govoriti o promeni kursa politike, ipak, po Ljubljani pričaju da Janković „bolje priča srpski nego engleski“ što je nekima dovoljno da zaključe da će se okrenuti ka tržištu bivše SFRJ. Tu teoriju potvrđuje i njegova politika vođenja Merkatora – osvajanje Balkana.
Što se tiče predizborne kampanje, uglavnom se sastojala u međusobnim optužbama o neprijavljenoj imovini političara. Osim toga, Janković se zalagao za povećanje PDV-a na 21 odsto (sa sadašnjih 20 odsto), da preduzeća u kojima država ima vlasničkog udela (Merkator, Luka Koper, Slovenska železnica, Krka, itd.) ne treba prodavati sada zbog niskih cena, za razvoj železničkog saobraćaja, kao i izgradnju novog autoputa od Koroške do Bele Krajine. Pominjani su i debirokratizacija državnog aparata, smanjenje korupcije itd.
LJUBLJANA: Da ne znate da je u nedelju, 4. decembra, Slovenija dobila novi saziv parlamenta, i to tako neočekivano, ne biste to ni saznali šetajući glavnim gradom. U centru se sa ponekih izbornih bilborda i banera diskretno smeškaju Janković ili Janša. Lokalna novinarka sa snimateljem, na jednom od mostića preko Ljubljanice, anketira prolaznike o popularnosti nekog slovenačkog glumca. Veću pažnju (bar reporteru „Vremena“) privlače reklame za koncert Ramba Amadeusa i Zdravka Čolića u Ljubljani.
Na zidovima u centru Ljubljane dominiraju grafiti ispisani srpskom rukom: „Srbija Srbima“, „Kosovo Srbija“, „Pravda za Uroša“, „1389“. Aktuelno izborni grafit je samo jedan koji Janeza Janšu deklariše kao gej osobu, a, na kraju, zaključuje da je „gay OK“.
Kažu da je Janković slavio četvrtog uveče, i da je na Mestnom trgu bilo mnogo ljudi koji su uzvikivali „Zoki, Zoki“. Sutradan, kod spomenika Franceu Prešernu, radnici su postavljali binu i rasvetu – za božićne programe. Svuda su tezge sa suvenirima, slatkišima, pljeskavicama od šest evra… Ulice su okićene više nego zagrebačke, a manje nego beogradske.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd Veselina Milića nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve